Ministar Petar Čobanković i jučer je ostao bez odgovora bankara hoće li se uključiti u kreditiranje otkupa pšenice. U međuvremenu je postalo razvidno da je Čobankovićevo dizanje zaštitne cijene sa 0,75 na 1,05 kuna “balon” lansiran u predizbornu svrhu koji ne zadire u proračun.

Na istom je tragu, ali navodno pod bojama HDSSB-a, licitiranje seljaka otkupnom cijenom. Predsjednik Koordinacije 45 seljačkih udruga Dragutin Dukić je 13. srpnja odbio 1,35 kuna i najavio traktore na cestama ne dobiju li 1,6 kuna pa su u utorak traktori nakratko izašli na ceste. No maknuti su u rano prijepodne – Čobanković je, naime, (ne)očekivano dojurio na noge vodstvu Koordinacije koje je odlučilo uzeti 1,35 kuna kao akontaciju i čekati konačan obračun na kraju kolovoza. Tko će ceh platiti ako cijena pšenice u kolovozu padne, za sada je nepoznato. “Neka se Dukić, Pokrovac i ostali organizatori traktorskih barikada udruže, stave vlastitu imovinu pod hipoteku i otkupljuju pšenicu ako misle da će biti skuplja, možda se doista obogate”, komentira pak predsjednik Udruge seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo. Veliki proizvođači, dodaje, razmišljaju o štetama zbog pomutnje na tržištu koju neargumentiranom galamom izazivaju neki seljački lideri. Laslo ne vjeruje da će cijena pšenice rasti prije prosinca. “Pet godina smo na tržištu, nisam mu bio sklon i upozoravao sam da se država ne može isključiti jer ratari nemaju silosa”, kaže. Ističe da je daleko veći problem od cijene pšenice neisplata potpora za biljnu proizvodnju.

Skupina velikih proizvođača, iznosi, kod Vlade i resornog ministra inzistirat će na isplati potpora; ako ne redovnim putem, onda preko banaka. “Zbog nedostatka novca žrtvovat ćemo i vjerojatno visoke kamate bankarima, no bez tih potpora ugrožena je i jesenja i proljetna sjetva”, tvrdi Laslo. Odluku ministra o povećanju zaštitne cijene sa 0,74 na 1,05 kuna ocjenjuje zakašnjelom. Da će cijena pšenice prije imati silaznu nego uzlaznu putanju uvjeren je i jedan od najvećih izvoznika, Ivica Čapo, direktor Žitnih terminala. To ilustrira podatkom da je Rusija Egiptu u utorak prodala pšenicu po cijeni 170 eura za tonu. “Polovicom kolovoza završava žetva u Rusiji, Ukrajini, Njemačkoj i Francuskoj i tek tada će se formirati cijena”, navodi. Procjenjuje da Hrvatska ima oko 200.000 tona viška pšenice. Ni Čapi nije razvidan Čobankovićev potez povećanja zaštitne cijene za 50%, u EU je 101 euro za tonu. Model s bankarima, smatra, trebalo je razraditi još početkom godine.