Dionice Zagrebačke banke u petak su s 4,13 milijuna kuna prometa bile najaktivnije na Zagrebačkoj burzi, no trgovanje je izazvalo dosta pomutnje, a kod dijela igrača i gnjev koji su iskalili prema Burzi optužujući je da je trebala blokirati trgovinu, pa i poništiti transakcije Zabom. Cijena dionice banke pala je više od 77%, na 71,50 kuna, a zbog udjela Zabe u Crobexu indeks je potonuo čak 4,7 posto. Razlog padu Zabe je jednostavan. S obzirom na pravilo t+3 u namiri transakcija odnosno proknjižbi vlasničkih promjena pri SKDD-u, kupoprodaje od petka provest će se tek dan nakon skupštine Zabe, čije odluke se referiraju na vlasništvo dionica upravo na dan skupštinske odluke i presudne su za pad cijene u petak.

Odluka na skupštini
Skupština je sazvana za ovaj utorak i na njoj će se odlučivati o peterostrukom povećanju temeljnog kapitala (sa 1,28 na 6,4 milijarde) pretvaranjem višegodišnje zadržane dobiti u temeljni kapital, uz cijepanje dionica odnosno dodjelu četiri nove na svaku postojeću u vlasništvu. Ukratko, pravo na dodatne dionice uključuje transakcije zaključno s prošlim četvrtkom, dok one od petka praktički predstavljaju petinu (do)sadašnjih. Još sredinom lipnja u skupštinskom je pozivu najavljena ta operacija povećanja temeljnog kapitala bez dodatnih uplata novca dioničara. Dio igrača je, čini se, previdio tu činjenicu pa su prve transakcije realizirane po 218 kuna. Glavnina prometa ipak je ostvarena uz anticipiranje te činjenice, a cijena od 70-ak kuna proporcionalno (puta pet) sugerira i porast vrijednosti. Je li burza u petak trebala blokirati trgovinu Zabom? Gubitak, stvarni ili oportunitetni, zbog neupućenosti nije argument za to. Oni koji smatraju da je burza to trebala učiniti pozivaju se, međutim, u prvom redu na “nelogičnu” korekciju indeksa Crobex zbog Zabe. U Crobex je već ukalkulirana skupštinska odluka Zabe kroz cijenu dionice, dok broj dionica Zabe u Crobexu nije anticipiran, kažu. Vodstvo burze na brojne je upite u vezi sa Zabom odgovorilo priopćenjem u kojemu ističu važnost praćenja aktivnosti izdavatelja u donošenju investicijskih odluka , podsjećajući da su “sve informacije vezane uz korporativne akcije dostupne na internetskim stranicama ZSE”. Vezano uz izvanrednu reviziju Crobexa, pak, smatraju kako se skupštinske odluke ne mogu prejudicirati.

Podijeljena mišljenja
Burzovni igrači i nakon toga su ostali podijeljeni. “Možda se može govoriti o tome da se Burza mogla postaviti proaktivnije ali, iskreno, ni sam nisam siguran kako bi se sistemski riješila ova situacija, a da sutra na neku drugu korporativnu akciju ne bude primjedbi zbog (ne)dosljednosti”, kaže jedan fond menadžer. Neki burzovnjaci ljutito ističu odgovornost za posljedice “nerealnog” pada Crobexa za razne strukturirane proizvode koji se referiraju na indeks, kao i za investicijske fondove sa znatnijom izloženošću Crobexu i/li dionicama Zabe. Drugi drže da su takve situacije dio normalnih ulagačkih rizika i/li prilika, pogotovo kad se govori o odavno najavljenom događaju. Za iskusnije igrače bila je to prilika za tzv. arbitražu, odnosno prilika da uplatom udjela u nekom fondu izloženom Crobexu ili Zabi u petak, u nekoliko dana ostvare nekoliko postotaka zarade. No, to je briga fondova koji imaju mogućnost obustave ili ograničenja uplata.