Hrvatska udruga poslodavaca s velikom pozornošću i dalje prati aktivnosti na promjeni Kaznenog zakona. Kao što smo već prethodno iskazali svoje protivljenje kriminalizaciji neisplate plaća, jer je to pitanje već riješeno drugim hrvatskim propisima, neprihvatljive su nam i dalje ostale pojedine odredbe u prijedlogu zakona koji je Vlada uputila u Hrvatski sabor.

S tog naslova naglašavamo da odluka Vijeća članica HUP-a o napuštanju GSV-a ostaje u pripravnosti sve do završetka rasprave o prijedlogu Kaznenog zakona. Drugim riječima, HUP će za vrijeme rasprave o zakonu i saborskih čitanja sudjelovati u radu GSV-a kako bi svojim aktivnim sudjelovanjem i argumentima pokušali promijeniti odredbe koje su neprihvatljive hrvatskoj poslovnoj zajednici. U slučaju da se ne uvaže argumenti poslovne zajednice, a pod kapom nadolazećih izbora i populističkih ciljeva pojedinih skupina te ostanu na snazi neprihvatljive odredbe HUP će aktivirati odluku Vijeća članica HUP-a i napustiti GSV. Do tada se i dalje moramo pokušati za svoje stavove izboriti za stolom. Ono što nam je do sada uspjelo izboriti dijalogom jest da se iz zakonskog prijedloga izbaci sporna široko definirana odredba o kriminalizaciji neisplate plaća, a ubačena je formulacija prema kojoj će kazneno odgovarati samo oni koji neisplatom plaća ostvare protupravnu imovinsku korist. Naime, neisplata plaća zbog nefunkcioniranja sustava, zbog sveopćeg neplaćanja i nelikvidnosti te neučinkovitosti Vladina gospodarskog programa, ne može i ne smije biti tretirana kao kriminal. Ovo stajalište nikako se ne kosi s našim stavom da se mora kažnjavati kriminal, odnosno sve one aktivnosti kojima se stječe protupravna korist, i to u svim društvenim područjima. Pravi poduzetnici su najsretniji kad mogu na vrijeme plaćati svoje radnike i sve dospjele obveze. Oni koji se tako ne ponašaju, a u tome nisu nevina ni državna poduzeća ni država, izazvali su spiralu nelikvidnosti koja razdire ekonomsko tkivo zemlje. No neisplata plaća nikako nije uzrok problema, već posljedica velike ekonomske krize koja se kod nas odužila.

I dalje sporno za poslodavce:

1. Članak o zviždačima – ovako definiran otvara mogućnost da nesavjestan radnik u strahu od opravdanog otkaza podigne tužbu protiv poslodavca zbog navodne sumnje u korupciju te se tako do kraja sudskog postupka zadrži na radnome mjestu.

2. Članak o mobingu – mislimo da definiranje mobinga mora biti puno detaljnije i jasnije te da zaslužuje posebno zakonsko rješenje.

3. Članak o doprinosima – tekst zakona otvara mogućnost da u slučaju kašnjenja s isplatom doprinosa samo nekoliko dana postoji mogućnost kaznenoga gonjenja, što nije prihvatljivo, jer mislimo da isplatu doprinosa treba tretirati kao i isplatu neto plaće.

4. Članak o prijetećoj prezaduženosti u gospodarskom dijelu zakona – potpuno nam je neprihvatljivo da se uvodi neprecizan termin prijeteće prezaduženosti u Kazneni zakon u situaciji u kojoj je hrvatsko gospodarstvo visokozaduženo i borit ćemo se da se takav dio izbaci iz zakonskog prijedloga.

Manje kaosa, više kontrole

Jedna mala promjena koja donosi veliku razliku u svakodnevnom radu

dugoročni rast

Brža logistika znači do 20 % bržu isporuku i veću lojalnost kupaca