U svibnju smo vas informirali o inicijativi koju je Hrvatska udruga poslodavaca započela u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva kako bismo utvrdili postoji li mjera koja bi upravo u vremenima kad se radna mjesta teško stvaraju olakšala poduzetnicima da to ipak učine. Sad ćemo vas informirati o rezultatima. Inicijativa je započela zbog činjenice da se 80% novih radnih mjesta stvara u malim i srednjim poduzećima kao i da će sto poduzetnika brže i lakše otvoriti jedno novo radno mjesto nego jedno poduzeće otvoriti sto novih radnih mjesta. U Hrvatskoj ima 170.000 trgovačkih društava, obrta i zadruga i oni će na kraju krajeva zapošljavati i stvarati nova radna mjesta.

Stavovi
Zato smo prvo ispitali stavove poduzetnika anketom. Uzorak je bio 10.000 trgovačkih društava, isključivo aktivnih, tj. onih koji zapošljavaju barem jednog radnika i koji su predali posljednja financijska godišnja izvješća. Istraživanje je provelo poduzeće Kompass Info d.o.o., čiji je direktor Rikard Lumezi stavio na raspolaganje resurse svojeg poduzeća. Prema veličini tvrtki uključena su bila poduzeća s jednim do više od 250 zaposlenih. Anketu je ispunilo tisuću poduzetnika, od čega 70% čine poduzeća s jednim do pet zaposlenih, gotovo preslikavajući strukturu gospodarstva u cjelini. Poduzetnici su odgovarali elektronički i telefonski, od čega 733 elektronički, a 267 telefonski. Cilj je bio utvrditi koja bi vrsta državnih poticaja bila dovoljno stimulativna, tj. olakšala donošenje odluke ili potaknula poduzetnike na zapošljavanje jednog ili više radnika. Poduzetnici su mogli odabrati jednu od ponuđenih mjera: sufinanciranje doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za prvih šest mjeseci kod novog zapošljavanja, porezna olakšica za novog radnika – odbitak od poreza na dobit u trajanju od jedne godine, jednostavnije zapošljavanje novih radnika na određeno vrijeme, jednostavnije otkazivanje radnicima i besplatni programi edukacije i usavršavanja radnika. Rezultati su pokazali da poduzetnici prilikom odabira samo jedne mjere najboljom ocjenjuju “Sufinanciranje doprinosa za prvih šest mjeseci” – njih 44,81%. Slijedi “Porezna olakšica u trajanju od jedne godine” – njih 34,96% se odlučilo za ovu mjeru. Ukupno je te dvije mjere kao najbolje odabralo 79% poduzetnika, dok preostale tri 20%. Pri ocjenjivanju stupnja slaganja unutar svake pojedine mjere čak 64% poduzetnika je mjeru “Sufinanciranje doprinosa za prvih šest mjeseci” ocijenilo “u potpunosti se slažem” i “slažem se”, a ovaj prijedlog najviše su podržala poduzeća sa 21 do 50 zaposlenih (gotovo 80%). Mjeru “Porezna olakšica za novog radnika” na isti je način (“u potpunosti se slažem” i “slažem se”) ocijenilo 62% poduzetnika, također najviše poduzeća sa 21 do 50 zaposlenih (80%). Istodobno su najveća poduzeća visoko ocijenila mjere “Jednostavnije zapošljavanje na određeno vrijeme” i “Jednostavnije otkazivanje”, što je donekle u skladu s očekivanjima. Iznenađujuće velik odaziv dali su poduzetnici na mogućnost da sami daju rješenja za olakšavanje zapošljavanja pa je više od 20% poduzetnika to i predložilo.

Najviše predloženih rješenja odnosi se na smanjenje poreza i doprinosa, smanjenje ostalih davanja, bolju primjenu pravne regulative, bolju primjenu mjera ekonomske politike, produženje roka poticaja, smanjenje korupcije u javnoj nabavi i naplata PDV-a po naplaćenom računu. Ti prijedlozi upravo potvrđuju da je zapošljavanje posljedica ukupnoga gospodarskog stanja te se zapošljavanje i ne može rješavati kao izdvojen problem. Ujedno je i odgovor svima onima koji, tražeći krivce za stanje nezaposlenosti, tu lopticu često prebacuju na institucije koje se bave zapošljavanjem. Kao da oni stvaraju radna mjesta. Ponavljamo opet, to ćemo i dalje raditi, radna mjesta stvaraju poduzetnici u svojim poduzećima. Može im se u tome olakšati ili otežati. Ne može to institucija ili država umjesto poduzetnika. Jer kad država i zapošljava, plaće zaposlenika podmiruju se iz poreza koje plaćaju poduzetnici. Pokretanje parcijalnih mjera imat će parcijalni učinak ako se ne utječe na opće gospodarsko stanje. Osim pokretanja predloženih mjera kao kratkoročna rješenja nužno je rješavati dugotrajnije gospodarske probleme, tj. barijere s kojima se poduzetnici susreću posljednjih desetak i više godina. Istraživanje je pokazalo da bi najveći učinak na novo zapošljavanje imao sinergijski efekt primjenom prvih dviju predloženih mjera: sufinanciranje doprinosa od države za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kod novih zaposlenika i/ili porezne olakšice za nove radnike. Kombinacija tih dviju mjera dala bi najveći učinak na novo zapošljavanje.

Financijska sredstva
Istodobno uvijek treba imati na umu da je riječ o istraživanju stavova te da se sa sigurnošću ne može zaključiti da će se izneseni stavovi poduzetnika tijekom istraživanja doista i ostvariti. Unatoč tome moglo bi se pretpostaviti da bi se moglo otvoriti 20.000 novih radnih mjesta, uzimajući da je više od 70% najboljih ocjena poduzetnika usmjereno prema prvim dvjema mjerama. Sljedeći korak je da se u suradnji s Ministarstvom gospodarstva rada i poduzetništva definiraju i osiguraju financijska sredstva za provođenje više mjera ili samo jedne. To će ujedno biti vrlo izazovan dio inicijative. Očekuje se da će ovaj korak uslijediti na jesen.

Anny Brusić, direktorica HUP – Udruge malih i srednjih poduzetnika