Na inače zelenoj i nedirnutoj planini, pored samog vrha ističe se narančastoplava cerada, nepodudarnost koja ukazuje na nezakoniti rudnik zlata. Puteljak koji vodi ovamo svježe je iskrčen između gustog grmlja i prepun tragova odrona, po čemu se daje naslutiti da je rudnik nov.

Puteljkom se kreću žene koje na glavama nose vreće s kamenjem teške 23 kilograma te taj teret prenose u obližnje selo gdje će se kamenje ručno i strojno usitniti, te pomiješati s vodom i živom u potrazi za komadićima zlata. U rudniku, koji je otkriven samo tjedan dana prije našeg posjeta, deseci muškaraca zgrbljeni su nad strmim nagibom, kopaju i pune vreće kamenjem.Pod ceradom, desetak se muškaraca izmjenjuje dok kopaju duboko u stijeni. Na jednom mjestu muškarac čuči u jami dubokoj metar i pol, u lijevoj ruci, prekrivenom rukavicom, mu je dlijeto, a u goloj desnici čekić. Iznad jame opasno se nadvija golema kamena gromada koju pridržavaju tek dvije otpiljene grane drveta.“Da nismo stavili te grane, jama bi se urušila”, rekao nam je znojnog lica i sa smješkom Jumaah, muškarac u jami.Ovaj 45godišnji bivši poljoprivrenik koji, poput većine Indonežana ima samo jedno ime, jedan je od gomile muškaraca u potrazi za bogatstvom u zlatnoj groznici koja je zahvatila ovaj dio istočne Indonezije.S obzirom da se cijena zlata popela na rekordne visine, prije tri godine nezakoniti rudnici zlata počeli su nicati kao gljive poslije kiše ovdje na otoku Lomboku, koji je strancima bolje znan kao turističko odredište. U osiromašenim dijelovima Lomboka, poput Sekotonga, otkriće tek i nekoliko grama zlata omogućilo je brojnim obiteljima da zamijene slamnate kolibe pravim kućama.

No budući da nemaju nikakva iskustva u rudarenju i rade s neprimjerenim alatima, vjeruje se kako su stotine već poginule tijekom iskopavanja nezakonitih rudnika. Vlasti su zabrinute i zbog dugoročnih posljedica jer tragači za zlatom koriste živu za otkrivanje ovog plemenitog metala, a ostatke ispuštaju u okoliš. “Znamo da je to uzrok minamate”, odnosno bolesti trovanja živom, izjavio je Ispan Junaidi, glasnogovornik vlade zapadnog Lomboka.Vlasti su nebrojeno puta pokušale zatvoriti ilegalne rudnike, ali oni počnu ponovno raditi čim policija napusti sporno područje, objašnjava Ispan. Upravo je zato nemoguće odrediti koliko ljudi je poginulo u urušavanjima rudnika i odronima kamenja, objašnjava. Naime, boje se da će im zatvoriti rudnike, pa ne prijavljuju nesreće i smrti.Rudarske tvrtke počele su tražiti zlato u Lomboku još krajem 1990-ih.Rudnici zlata već dugo postoje i u ostalim dijelovim Indonezije, koja je jedan od vodećih svjetskih proizvođača tog metala. No tek su prije tri godine, krajem 2007. i početkom 2008., cijene zlata naglo porasle, pa je ovdje otpočela nezakonita zlatna groznica.Uskoro su se tisuće ljudi iz Lomboka i udaljenijih područja počele okupljati u Sekotongu kad su se pročula govorkanja o tragačima koji su pronašli komadiće plemenitog metala koji im je potom promijenio život. Procvat ove industrije koncentrirao se u gradiću Sekarbela, koji ima dugu povijest zlatara koji su opsluživali povijesno otočno kraljevstvo.Prije nekoliko večeri, preprodavači zlata nahrupili su u trgovinu u vlasništvu 39-godišnjeg Maksuda, najvećeg otkupljivača zlata u Sekarbeli. 24-karatne komadiće otkupio je po cijeni od oko 45 dolara po gramu, čime je ostvario proviziju od dva do pet posto, priznao nam je.

U pokrajnjim ulicama Sekarbele, u brojnim se dvorištima čuje zveket i bućkanje cilindričnih strojeva za lomljenje kamenja. U njih se ulijeva voda i živa, te vlasnici potom čekaju da iz rude iziđe koji komadić zlata. Voda i živa slobodno otječu u dvorišta.Farid (31) u svom dvorištu ima osam strojeva i 400 vreća kamenja od kojih svaka teži 23 kilograma. Sve one čekaju na obradu. Zasad je iz 150 vreća dobio oko 71 grama zlata, što po današnjoj cijeni vrijedi preko 3000 dolara. I sam zlatar, prije tri godine počeo je kopati u Sekotongu, ali sada redovito otkupljuje na stotine vreća kamenja koje obrađuje.Njegov brat Oji (28) također je u poslu sa zlatom. “Mislim da se cijena zlata nikada neće spustiti”, rekao nam je on, što je ovdje vrlo rašireno mišljenje. “Na internetu sam pročitao da će cijena zlata neprestano samo rasti.”U Mendorotu su tragač Marsiah (33) i njegova supruga Musniwati (30) priznali kako su pomalo zabrinuti. Konkurencija je sve oštrija, a novi kopači pristižu iz dana u dan. Tragači znaju bankrotirati tijekom razdoblja u kojem ih napusti sreća. A tu je i rizik da se nećeš živ izvući iz jame.“Ovdje postoji jedna uzrečica”, rekao nam je Marsiah. “Ako se želiš obogatiti, kreni u potragu za zlatom. Ako želiš postati siromašan, kreni u potragu za zlatom. Ako želiš umrijeti, kreni u potragu za zlatom.”

Norimitsu Onishi