EN DE

Kaskanje oporavka gurnulo nas sa 64 na 61% prosjeka EU

Autor: Jadranka Dozan
27. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Od članica EU slabiji standard od Hrvatske imaju Bugarska, Rumunjska, Litva i Letonija, ali ne i Estonija

Hrvatski bruto domaći proizvod po stanovniku izražen paritetom kupovne moći za prosjekom Europske unije zaostaje 39 posto. Prema podacima Eurostata za 2010. ta je mjera standarda građana i razvijenosti ekonomije pokazivala da je Hrvatska na 61 posto prosjeka Unije. U odnosu na 2009. kad je Hrvatska bila na 64 posto EU-prosjeka BDP-om po stanovniku (uz isključenje razlika cijena među državama) pretekle su je Poljska i Estonija.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Od članica EU za Hrvatskom i dalje osjetno zaostaju Bugarska i Rumunjska, čiji standard je na 43 odnosno 45 posto prosječnoga u EU, te Litva i Letonija koje su se lanjskim pomakom na 58 i 52 posto prosjeka Unije približile Hrvatskoj. U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, ne računajući Sloveniju, Hrvatska uvjerljivo prednjači (BiH, Srbija i Makedonija su na 30 odnosno 35 posto prosjeka EU). Lanjski korak nazad Hrvatske u pogledu relativne razvijenosti (u odnosu na EU 27) u dobroj se mjeri može pripisati zaostajanju oporavka naše ekonomije. Za razliku od većine članica Unije koje su mahom imale rast BDP-a, za Hrvatsku je 2010. bila još jedna godina pada. A premda su, primjerice, Slovenija, Mađarska, Rumunjska i Bugarska ostvarile rast BDP-a, i njihov je standard u odnosu na prosjek EU lani oslabio. Nasuprot tomu, baltičke zemlje te Poljska i Slovačka su napredovale, a posljednje dvije su se i u višegodišnjem nizu, odnosno tijekom cijelog desetljeća, pokazale kao zemlje koje su napredovale ponajboljim tempom, uključujući i relativne pomake u vrijeme krize.

Hrvatski bruto domaći proizvod po stanovniku izražen paritetom kupovne moći za prosjekom Europske unije zaostaje 39 posto. Prema podacima Eurostata za 2010. ta je mjera standarda građana i razvijenosti ekonomije pokazivala da je Hrvatska na 61 posto prosjeka Unije. U odnosu na 2009. kad je Hrvatska bila na 64 posto EU-prosjeka BDP-om po stanovniku (uz isključenje razlika cijena među državama) pretekle su je Poljska i Estonija.

Od članica EU za Hrvatskom i dalje osjetno zaostaju Bugarska i Rumunjska, čiji standard je na 43 odnosno 45 posto prosječnoga u EU, te Litva i Letonija koje su se lanjskim pomakom na 58 i 52 posto prosjeka Unije približile Hrvatskoj. U odnosu na zemlje bivše Jugoslavije, ne računajući Sloveniju, Hrvatska uvjerljivo prednjači (BiH, Srbija i Makedonija su na 30 odnosno 35 posto prosjeka EU). Lanjski korak nazad Hrvatske u pogledu relativne razvijenosti (u odnosu na EU 27) u dobroj se mjeri može pripisati zaostajanju oporavka naše ekonomije. Za razliku od većine članica Unije koje su mahom imale rast BDP-a, za Hrvatsku je 2010. bila još jedna godina pada. A premda su, primjerice, Slovenija, Mađarska, Rumunjska i Bugarska ostvarile rast BDP-a, i njihov je standard u odnosu na prosjek EU lani oslabio. Nasuprot tomu, baltičke zemlje te Poljska i Slovačka su napredovale, a posljednje dvije su se i u višegodišnjem nizu, odnosno tijekom cijelog desetljeća, pokazale kao zemlje koje su napredovale ponajboljim tempom, uključujući i relativne pomake u vrijeme krize.




Tako promatrano i Hrvatska je solidno napredovala (sa 51 na 61 posto), dok je susjedna Slovenija početkom desetljeća imala više startne pozicije i do kraja 2010. napredovala je sa 80 na 87 posto prosjeka svih zemalja članica. Već uobičajeno, raspon BDP-a po stanovniku pojedinih zemalja u odnosu na prosjek EU je veoma velik; od bugarskih 43 do luksemburških 283 posto. Devijacija u slučaju Luksemburga prisutna je odavno, a privid tolikog odskakanja standarda u dobroj mjeri je objašnjiv velikim udjelom prekograničnih radnika.

Uspjeh Slovačke

Pobjednik desetljeća
Među tranzicijskim zemljama najveći je i najstabilniji napredak razine BDP-a po stanovniku, mjereno paritetom kupovne moći, u proteklom desetljeću napravila Slovačka. Još 2001. godine ona je bila na razini 52 posto prosjeka EU, odnosno samo jedan postotni bod ispred Hrvatske, a lani je dosegnula 74 posto EU-prosjeka. Time je značajno pretekla Hrvatsku, ali i Mađarsku koja je imala više polazne pozicije. U odnosu na Poljsku, Slovačka je povećala razliku dosegnutog prosjeka EU.

Autor: Jadranka Dozan
27. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close