Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HNB: Naknade domaćih banaka nisu transparentne

Autor: Karlo Vajdić
19. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

U istraživanju ponašanja domaćih banaka prema potrošačima čak su i stručnjaci središnje banke imali poteškoća

Istraživanje o tržištu tekućih računa, čije je rezultate krajem prošlog tjedna objavila Hrvatska narodna banka (HNB), potvrdilo je činjenicu da domaće banke netransparentno prikazuju naknade koje naplaćuju klijentima. Analizom se pokušalo utvrditi postavljaju li banke zapreke u mobilnosti klijenata koji kod njih imaju otvorene tekuće račune.HNB je od banaka zatražio odgovore na niz pitanja koji su trebali poslužiti za usporedbu praksi otvaranja, zatvaranja i poslovanja s tekućim računima građana. No, čak je i središnja banka, regulator domaćeg bankovnog sustava, u nekoliko navrata napomenula da bi transparentnost “mogla biti i bolja”, da “uspoređivanje nije jednostavno” ili da “nedovoljna cjenovna transparentnost” umanjuje mobilnost potrošača. Banke su morale poslati odgovore o tome koliko naplaćuju otvaranje, održavanje ili zatvaranje tekućeg računa. Također, morale su odgovoriti i prodaju li tzv. pakete proizvoda i objasniti dodatne detalje. U HNB-u dodaju kako se čini da je u Hrvatskoj “natjecanje za nove imatelje tekućih računa agresivnije od onoga za klijente koji mijenjaju banku”.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Vezana kupnja
Središnja banka navodi da poslovne banke u poslovanju koriste i tzv. vezanu kupnju odnosno prodaju proizvoda u paketu čime nastoje zadržati klijente odnosno ponuditi mu (i naplatiti) što veći broj usluga. Kao primjer vezane kupnje navodi se da se tekući račun “posebno početkom 2000-ih” vezivao uz dobivanje povoljnijega kredita – najčešće stambenog. U HNB-u tvrde i da su u tom segmentu uložili velike napore i da je takva praksa danas “rijetkost”. No, realnost ipak pokazuje drukčije, odnosno hrvatske banke i dalje odobravanje stambenog kredita najčešće uvjetuju otvaranjem tekućeg računa, odnosno preusmjeravanjem osnovnih primanja u samu banku. Stručnjaci HNB-a navode da i vezana kupnja i popularni paketi proizvoda “mogu oslabiti tržišno natjecanje”. Takvo poslovanje se može promatrati kao “antikonkurentsko ponašanje”. Sukus je bio da 12 od 32 banke koje nude tzv. pakete usluga tim potezom mogu smanjiti mobilnost potrošača, odnosno ograničiti njegovu mogućnost da promijeni banku.

Istraživanje o tržištu tekućih računa, čije je rezultate krajem prošlog tjedna objavila Hrvatska narodna banka (HNB), potvrdilo je činjenicu da domaće banke netransparentno prikazuju naknade koje naplaćuju klijentima. Analizom se pokušalo utvrditi postavljaju li banke zapreke u mobilnosti klijenata koji kod njih imaju otvorene tekuće račune.HNB je od banaka zatražio odgovore na niz pitanja koji su trebali poslužiti za usporedbu praksi otvaranja, zatvaranja i poslovanja s tekućim računima građana. No, čak je i središnja banka, regulator domaćeg bankovnog sustava, u nekoliko navrata napomenula da bi transparentnost “mogla biti i bolja”, da “uspoređivanje nije jednostavno” ili da “nedovoljna cjenovna transparentnost” umanjuje mobilnost potrošača. Banke su morale poslati odgovore o tome koliko naplaćuju otvaranje, održavanje ili zatvaranje tekućeg računa. Također, morale su odgovoriti i prodaju li tzv. pakete proizvoda i objasniti dodatne detalje. U HNB-u dodaju kako se čini da je u Hrvatskoj “natjecanje za nove imatelje tekućih računa agresivnije od onoga za klijente koji mijenjaju banku”.

Vezana kupnja
Središnja banka navodi da poslovne banke u poslovanju koriste i tzv. vezanu kupnju odnosno prodaju proizvoda u paketu čime nastoje zadržati klijente odnosno ponuditi mu (i naplatiti) što veći broj usluga. Kao primjer vezane kupnje navodi se da se tekući račun “posebno početkom 2000-ih” vezivao uz dobivanje povoljnijega kredita – najčešće stambenog. U HNB-u tvrde i da su u tom segmentu uložili velike napore i da je takva praksa danas “rijetkost”. No, realnost ipak pokazuje drukčije, odnosno hrvatske banke i dalje odobravanje stambenog kredita najčešće uvjetuju otvaranjem tekućeg računa, odnosno preusmjeravanjem osnovnih primanja u samu banku. Stručnjaci HNB-a navode da i vezana kupnja i popularni paketi proizvoda “mogu oslabiti tržišno natjecanje”. Takvo poslovanje se može promatrati kao “antikonkurentsko ponašanje”. Sukus je bio da 12 od 32 banke koje nude tzv. pakete usluga tim potezom mogu smanjiti mobilnost potrošača, odnosno ograničiti njegovu mogućnost da promijeni banku.

Zamjerke istraživanju
Analiza odgovora banaka pokazala je da samo deset njih ni na koji način ne naplaćuje otvaranje tekućeg računa. S druge strane, gotovo sve banke naplaćuju vođenje tekućeg računa, ako je na njemu bilo prometa. Najčešća visina naknade je između 5 i 7 kuna mjesečno, no ona može prelaziti i 10 kuna. Dalje, istraživanje je pokazalo da zatvaranje tekućeg računa u nekoj od banaka većina građana neće morati platiti, mada ono u nekim manjim bankama može biti poprilično zamršeno. No, i samom istraživanju HNB-a mogu se naći zamjerke. Banke su odgovore središnjoj banci morale poslati do kraja lipnja 2010. godine. Činjenica da je središnjoj banci bilo potrebno godinu dana da ih obradi govori o tome da se teško može očekivati brza reakcija u slučaju da se otkrije praksa koja ide na štetu potrošačima. Banke svoje naknade i opće uvjete poslovanja mijenjaju na mjesečnoj razini i zasigurno dio podataka na koji se poziva istraživanje više ne vrijedi. Inicijativu HNB-a za analizu ponašanja banaka prema potrošačima treba pohvaliti, no vrijeme provedbe ne ulijeva nadu da će od toga biti ikakve stvarne koristi.

Paketi usluga

Pohvala PBZ-u?
Središnja banka analizirala je i praksu prodaje paketa usluga u bankama koji se često označavaju kao antikonkurentska praksa. Pakete nudi 12 od 32 banke, no u HNB-u kažu da “jedna banka (..) zaslužuje posebnu pozornost”. U istraživanju ta banka nije imenovana, ali je navedeno da je razvila poseban program “lojalnosti” u kojem klijent plaća samo proizvode koje koristi, a koristi li više njih automatski postaje korisnikom programa kojim onda ostvaruje dodatne koristi. Prema informacijama Poslovnog dnevnika jedina takva banka je PBZ.

Autor: Karlo Vajdić
19. lipanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close