Hrvatskoj su u kratkom roku nužne investicije u prometnu infrastrukturu kako bi na vrijeme iskoristila svoj odlični geoprometni položaj jer u suprotnom od njega neće ostati ništa, a Hrvatska će se pretvoriti u crnu rupu na prometnoj karti Europe koju će svi zaobilaziti. Poruka je to konferencije “Investicije u prometnu i komunikacijsku infrastrukturu u kraćem roku” koja je u četvrtak održana u organizaciji Poslovnog dnevnika i Banke u okviru projekta “Poslovnog foruma”.

Otvarajući konferenciju, veleposlanik Narodne Republike Kine Shen Zhifei podsjetio je da ta svjetska sila ima proklamiranu politiku ulaganja u inozemstvo, posebice u Europu. “Kina je zainteresirana za ulaganja u Hrvatsku i u infrastrukturne projekte koji mogu iskoristiti odličan položaj Hrvatske u korist kineskoga gospodarstva”, rekao je Zhifei. Osvrćući se na kineski interes, Damir Kuštrak iz Agrokora postavio je situaciju u pravu perspektivu: “U globalnom pogledu, mi smo Kini na kraju svijeta i ne možemo utjecati na globalne tokove, ali se možemo uklopiti. Moramo doseći političku kulturu da se razvijaju strategije koje nadilaze četverogodišnje mandate.” Hrvatska ne iskorištava u potpunosti svoj geoprometni položaj, odnosno činjenicu da je jedina srednjoeuropska zemlja koja ima izlaz na Jadransko more i rijeku Dunav, pa je i promet po koridoru X, jednom od najvažnijih europskih prometnih pravaca, tek petina onoga prijeratnog. Otvarajući panel o investicijama u prometnu infrastrukturu, Tomislav Mlinarić s Prometnog fakulteta podcrtao je nužnost geoprometnog položaja, istaknuvši da u jugoistočnoj Europi južnije od Graza nema logističko-distributivnog centra. “Nadam se da ćemo brzo shvatiti koji se tu potencijal krije i da je to šansa koju ne bismo smjeli propustiti”, rekao je Mlinarić.

Ulaganja u promet u proteklih desetak godina uglavnom su favorizirala cestovni promet, a ostalo je zanemareno. Željeznička infrastruktura je dotrajala, što ilustrira brojka da su vozila Hrvatskih željeznica u prosjeku stara 35, a u Europi je prosječna starost 27 godina. Čelni čovjek Končara Darinko Bago argumentirao je da ulaganja u željeznicu moraju biti ekonomski opravdana, što su primjerice gradski, prigradski i regionalni promet. “Takve smo projekte razvili zajedno s Gredeljem i nadamo se natječaju. Nejasno mi je zašto se o elektrifikaciji pruga govori stidljivo, a isplativost je neupitna”, kaže. Problem je, što se tvrtke unutar HŽ-a ponašaju sinkronizirano kad treba povući novac iz državnog proračuna, a planiraju se projekti koji su nepotrebni. Upozorio je da zamjena 20 dizelskih lokomotiva znači zaustavljanje elektrifikacije pruge u idućih 30 godina. U zračnom prometu, upozorio je Srećko Šimunović iz Croatia Airlinesa, nedostaje prometne strategije. “Zračna luka Zagreb (ZLZ) determinirajući je faktor našeg rasta. Mi ZLZ-u i ostalim lukama omogućavamo promet izvan sezone bez kojega ne bismo zadržali međunarodne licencije pa je nužna promjena odnosa među ‘stakeholderima’”, kaže Šimunović. SDP-ov zastupnik Slavko Linić opet je potegao pitanje privatizacije luka. “Troši se novac na neracionalne projekte umjesto da se privatiziraju luke, a trebaju nam i međunarodni operateri da uzmemo dio inozemnoga kolača”, smatra Linić.

Moramo dosegnuti kulturu da strategije nadilaze četverogodišnje mandate
D. Kuštrak Agrokor

Troši se novac na neracionalne projekte umjesto da se privatiziraju luke
S. Linić, SDP

Zamjena dizelskih lokomotiva znači zaustavljanje elektrifikacije pruga
D. Bago Končar