Uprava mljekarske industrije Dukat je ovih dana po prvi put u zadnje četiri godine, od ulaska Lactalisa, objavila svoje planove s bjelovarskom tvrtkom Sirela. Vodstvo Dukata je najavilo ulaganja od ukupno 10 milijuna eura u Sirelu te stvaranje regionalnog igrača. To je bila prigoda i za razgovor s Vladom Batinović, direktorom Sirele.

Što je Sirela danas u odnosu na ono što je bila prije ulaska Lactalisa u Dukat, a time i u vašu tvrtku?
U posljednje četiri godine Dukat je u Sirelu uložio oko osam milijuna eura, a do kraja 2012. taj će se iznos popeti na 10 milijuna. Iako je postajao strah lokalnog stanovištva za budućnost tvornice, činjenica je da mi danas imamo 30 posto veću proizvodnju uz istu zaposlenost od 350 ljudi.

Koliko Sirela danas otkupljuje mlijeka i koji su glavni sektori proizvodnje?
Mi danas otkupljujemo oko 100 milijuna litara mlijeka godišnje, a mogu se pohvaliti da je sve mlijeko domaće – s farmi udaljenih najviše 50 kilometara od tvornice. Naša proizvodnja sastoji se od plasmana sireva i sirnih proizvoda na tržište. Trentuno u asortimanu imamo više od 55 artikala.

Je li vam se u posljednje četiri godine s novim vlasnikom promijenila struktura kooperanata dobavljača mlijeka?
Broj kooperanata se u ovom razdoblju smanjio, ali se otkup mljeka povećao. U strukturi naših dobavljača mlijeka sada prevladavaju srednja i veća poljoprivredna gospodarstva, a manje su zastupljena mala obiteljska domaćinstva. Brojke govore da smo 2007. imali 5300 kooperanata, a 2011. ih imamo oko 3500.

Kolika vam je proizvodnja sira i koji su vam najvažniji brendovi?
Ukupna proizivodnja nam je oko 17.000 tona godišnje, a od čega 12.000 tona otpada na sireve. U toj količini su najzastupljeniji polutvrdi sirevi Podravec i Gauda na koje otpada 7000 tona. Na maslac otpada 2000 tona i tako dalje.

Koliki vam udio prihoda otpada na domaće tržište, a koliko na izvoz?
Sirela u konsolidiranim Dukatovim operacijama sudjeluje s oko 500 milijuna kuna godišnje. Što se tiče domaćeg tržišta i izvoza, mi godišnje oko 3000 tona plasiramo u izvoz dok ostatak ide hrvatskim potrošačima.

Koja su glavna izvozna tržišta za vaše sireve?
Mi smo u sklopu Lactalis grupe zaduženi za tržišta 11 zemalja jugoistočne Europe. Iako ima manjih plasmana robe na tržišta poput Njemačke i Švedske, većina našeg biznisa odnosi se na zemlje bivše Jugoslavije plus Bugarska, Rumunjska, Albanija i Grčka.

Koliko cijena mlijeka utječe na cijenu sira?
Sir je najosjetljiviji artikal u mlječnoj industriji na cijenu mlijeka. Naime, čak 80 posto cijene sira ovisi o cijeni mlijeka. Činjenica je da je sir burzovna roba i da mnoge mljekare na svjetskom tržištu špekuliraju sa cijenom mlijeka te kad je ona niska plasiraju svoje mlijeko u sir.

poslovna prednost

Više nije dovoljno biti jeftin: Tvrtke koje znaju pokazati što rade imaju prednost

Usavršavanje

Više od diplome: zašto se iskusni stručnjaci vraćaju na FER?

Postoji li neki sir koji je jeste, ili planirate, brendirati kao autohtoni i ekskluzivni proizvod?
Kao što sam rekao, naši najznačajniji sireve su Gauda, koji je opće prihvaćen tip sira, te Podravec koji svojim imenom povezan s ovim krajem. Svaki sir ima svojih posebnosti tako da ne bih isticao niti jedan.

Vi imate u ponudi više od 55 sireva i sirnih pripravaka. Koji su tehnološki najsloženiji za proizvodnju i plasman na tržište?
Svaki ima svoju posebnost, no možda je najsloženiji ribanac. Radi se o tzv. Parmezanu koji više zbog EU pravila ne smijemo tako zvati, a njegova proizvodnja i zrenje traje i duže od godinu dana.

Prema EU-standardima 82 posto mlijeka

EU-pravila traže da razvrstavate mlijeko prema kvaliteti od ulaska u proizvodni proces do krajnjeg proizvoda. Koliki je to problem?
Da bismo dobili EU znak, koji nam omogućuje izlazak na tržište Unije, morali smo se prilagoditi njihovim standardima. Oni propisuju stanovitu kvalitetu mlijeka kojeg u Hrvatskoj zadovalja oko 82 posto ukupne količine proizvedenog mlijeka. Tako da EU traži da se odvoje procesi proizvodnje EU mlijeka od ostalog kroz čitavi proces. Mi smo investicijama uspjeli napraviti duple tankove tako nam više nije toliko problem u samom proizvodnom procesu, no radi se o dvostrukoj papirologiji koja znatno otežava poslovanje.