U posljednjih deset godina bitka za suzbijanje epidemije AIDS-a strahovito je napredovala, naročito u društvima koja su još donedavno bile u velikoj opasnosti od nestanka. Pitanje je hoće li se taj pozitivan zamah nastaviti kad je donacija sve manje, a potreba za liječenjem raste.

Usto, znanstvenici tvrde da je uz adekvatna sredstva moguće posve spriječiti širenje epidemije. Unaids, UNova agencija za AIDS, 3. lipnja je objavila izvještaj u kojem zahvaljuje upornom trudu zemalja i međunarodnih organizacija koje su donirale sredstva za borbu protiv AIDS-a jer su u posljednjih deset godina doprinijele smanjenju stope novih slučajeva zaraze virusom HIVa za 25 posto. Smanjila se stopa smrtnosti od AIDS-a, a do kraja 2010. godine u siromašnijim zemljama i zemljama srednjeg ranga primanja čak je 6,6 milijuna oboljelih započelo liječenjem antiretrovirusnim lijekovima. Za njih AIDS više ne znači smrtnu presudu i većina će živjeti gotovo normalnim životom. No, još veći broj ljudi, njih otprilike 9 milijuna, koji su prikladni za liječenje nisu mogli do njega doći, a najčešće do toga dolazi zato što nema dovoljno novca za lijekove, otvaranje klinika i obuku osoblja koje bi provodilo liječenje. Gotovo 16 milijardi dolara uloženo je 2009. godine u borbu protiv epidemije AIDS-a u siromašnijima zemljama i zemljama srednjeg ranga primanja, a do 2015. godine trebalo bi uložiti još barem 22 milijarde dolara godišnje. Godine 2009. i 2010. opao je broj donacija. Osim što treba liječiti milijune ljudi koji imaju preslab imunitet pa nisu sposobni za antiretrovirusnu terapiju, postoji velika mogućnost da bi se širenje epidemije moglo spriječiti kad bi svih 34 milijuna ljudi zaraženih HIVom pristupilo liječenju. Jednim je ključnim istraživanjem otkriveno da se, ako se zaražena osoba odmah počne liječiti, rizik od zaraze zdravog partnera smanjuje za 96 posto. Prvotni troškovi liječenja svih zaraženih bili bi golemi, no dugoročno bi se uštedjelo jer bi sve manje ljudi bilo bolesno i bilo bi manje onih koje treba liječiti. U posljednjih su nekoliko godina SAD i neke druge dalekovidne zemlje donatori nastojale u AIDS-om pogođenim državama izgraditi odgovarajući zdravstveni sustav, prisiliti vlade da preuzmu više odgovornosti u borbi protiv epidemije te smanjiti troškove zdravorazumskim reformama, kao što je uporaba generičkih lijekova, kopneni prijevoz lijekova i kombinirana narudžba radi smanjenja troškova dostave. UN će u lipnju održati sastanak na vrhu na kojem će ocrtati tijek borbe protiv AIDSa sljedećih godina. Zemlje donatore i one s visokom stopom zaraženih treba prisiliti da se još žešće bore protiv ove smrtonosne bolesti.