Kako sukobi između Izraela i Hezbolaha ne jenjavaju već desetak dana, reagiralo je tržište energentima pa su tako tijekom jučerašnjeg dana cijene nafte porasle zbog nervoze u vezi krize na Bliskom istoku, a snažniji je rast ograničio podatak o iznenadnom rastu zaliha benzina u SAD-u Naime, barel sirove nafte poskupio je na londonskom tržištu 33 centa pa je stajao 74,23 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 24 centa, na 72,90 dolara. Trend rasta cijena i dalje podupire sukob između Izraela i Hezbolaha u kojem je stradalo više od 300 ljudi.Zasad nema naznaka završetku oružanih sukoba, ali ni njihova širenja na susjedne zemlje-proizvođače nafte, kao ni negativnih posljedica po izvoz nafte iz Sirije ili Irana, Hezbolahovih pomagača. Nadalje, tržište je istodobno ignoriralo izjave Irana da usprkos zahtjevima Zapada neće odustati od razvoja nuklearnog programa. S druge je pak strane tjedno izvješće američke vlade o zalihama u SAD-u ograničilo osjetniji rast cijena budući da je pokazalo iznenađujući rast zaliha benzina za 1,5 milijuna barela. Na samom terenu najveći je problem s brojnim izbjeglicama, a visoko povjerenstvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) priprema se hitno pomoći desecima tisuća libanonskih izbjeglica koji bježe pred sukobima. Prema dostupnim informacijama, UNHCR će uputiti svoju ekipu koja bi trebala nadgledati dolazak izbjeglica na libanonsko-sirijskoj granici, a u Libanonu će biti stacionirano humanitarno osoblje koje će pomagati izbjeglicama u kolektivnom smještaju. UNHCR u Jordanu i Siriji ima spremnu, uskladištenu pomoć u vidu šatora, plastičnih cerada i pokrivača. Prema UN-u, dolazak izbjeglica u Siriju odvija se u “prikrivenom obliku” jer ih većina utočište traži kod rodbine i prijatelja. Samo vodstvo UNHCR-a posebice je zabrinutu zbog sudbine 20.000 izbjeglica i tražitelja azila, uglavnom Iračana, koji traže evakuaciju na Cipar.

Što se pak tiče smirivanja sukoba, jučer je Rusija pozvala na prekid vatre jer je to prvi i ključni korak prema rješavanju bliskoistočne krize. Opaske ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova mogle bi dovesti Rusiju u sukob s Washingtonom koji se protivi prijedlozima da Vijeće sigurnosti UN-a usvoji rezoluciju kojom se nalaže prekid vatre.Francuska, stalna članica Vijeća sigurnosti, lobira za rezoluciju kojom bi se nalagao prekid vatre. Kako bi se prekinulo nasilje, vlasti Libanona prekjučer na večer obratile su se i Vatikanu za pomoć u postizanju prekida vatre na Bliskom istoku, a na sastanak s državnim tajnikom Svete Stolice upućen je sin ubijenog premijera Rafika Haririja, Saad. Inače, jučer je više desetaka izraelskih ratnih zrakoplova izbacilo 23 tone eksploziva na bunker Hezbolaha nakon dojave da se u bunkeru u južnom predgrađu Bejruta nalaze čelnici te skupine. Izraelski list Maariv na svojim internetskim stranicama izvijestio je da se vjeruje kako se u trenutku napada u bunkeru u južnom Bejrutu nalazio vođa Hezbolaha Sayyed Hassan Nasrallah. Hezbolah je izjavio da u napadima nije ubijen niti jedan od njegovih čelnika.Na internet-stranici izraelskog lista također se navodi izjava neimenovanog izraelskog višeg vojnog dužnosnika da su obavještajne informacije koje su dobile snage sigurnosti pokazale da se Nasrallah tamo nalazio.

Marinci evakuiraju Amerikance iz Bejruta
Američki marinci prebacili su stotine američkih državljana na desantni brod na bejrutskoj plaži kako bi izbjegli iz Libanona izloženog izraelskim bombardiranjima već tjedan dana. Marinci, koji su imali pomoć libanonskih vojnika, nosili su svoje državljane, među kojima su bile brojne žene i djeca, kroz valove do desantnog čamca. Pojedina djeca, koja su bila uplašena, plakala su, ali se većina ljudi smijala. Oko 40 američkih marinaca iskrcalo se na plažu u Bejrutu rano u sklopu plana da evakuiraju 1200 američkih državljana iz grada. Lako naoružani marinci došli su do obale u zoru desantnim plovilom s nosača USS Nashville. Marinci su se vratili u Libanon gotovo 23 godine nakon što su gerilci Hezbolaha kamionom-bombom digli u zrak marinsku vojarnu u Bejrutu 1983. pri čemu je poginulo 220 marinaca, 18 pripadnika ratne mornarice i tri pripadnika kopnene vojske. Desantni čamac prvi je američki ratni brod koji je stigao u Libanon u sklopu masivne kopnene, pomorske i zračne operacije evakuiranja tisuća Amerikanaca i drugih stranih državljana zahvaćenih ratnim sukobom u Libanonu.