Premda je tempo kvarenja portfelja banaka, mjeren udjelom loših kredita u ukupnim plasmanima, naposljetku usporio rast dosegavši 11,5 posto, situacija je i dalje ozbiljna. Prosjek sustava jest očekivan, no zabrinjava podatak da čak 17 banaka ima udio loših plasmana iznad prosjeka, doznaje Poslovni dnevnik.

Drugim riječima, više od polovice domaćih banaka, a riječ je u pravilu o manjim bankama, vodi borbu s lošim kreditima. No ne može se sve male banke staviti pod istu kapu kad je riječ o problemu kredita kod kojih zapinje otplata; neke od njih bez obzira na veličinu imaju bolje pokazatelje nego deset najvećih tržišnih igrača. Među onima pak čiji je portfelj lošiji od sustava razlike su velike: u dvije banke loših krediti premašuju 30 posto, a aposolutnom rekorderu i više od 40 posto! Od 272,5 milijardi kuna danih kredita svim segmentima klijenata bankama je problematična otplata 31,2 milijarde kuna, pokazuje računica za kraj ožujka. Problem kvarenja portfelja dodatno je naglasila i niska razina kreditne aktivnosti, no loši krediti ne donose automatski gubitke bankama; prosječno je oko 40 posto loših plasmana pokriveno ispravkom vrijednosti.

Očekivano, najviše problema s otplatom ima korporativni sektor. Od gotovo 96 milijardi kuna kredita plasiranih privatnim tvrtkama, 18 posto ili 17,2 milijarde je klasificirano pod plasmane B i C. S tako lošim postojećim pokazateljima ne bi trebala čuditi nevoljkost banaka da jače kreditno podupiru tvrtke. Kod građana pak, kao segmenta na čiju pouzdaniju otplatu kreditori mogu računati, situacija je očekivano suprotna; od 119 milijardi kuna plasiranih u stambene, hipotekarne, auto i kredite po kreditnim karticama i ostale loših je 7,8 posto, odnosno 9,2 milijarde kuna. Zanimljivo je i da su reprogrami i prolongirani krediti počeli usporavati, pa su tako s razine od pet milijardi kuna na kraju prosinca reprogrami na mjesečnoj razini pali na 3,2 milijarde na kraju ožujka. “Brzina rasta udjela nenaplativih kredita u ukupnima se smanjila iako je ukupna razina sa 11,2 posto na kraju 2010. porasla na 11,46 posto u ožujku. Očekujemo još rast u drugom i trećem ovogodišnjem tromjesečju, a onda će se stabilizirati”, prokomentirao je kretanja Davor Holjevac, viceguverner HNB-a za nadzor bankarskog sustava.

Razloga za zabrinutost nema, ističe Holjevac, jer su banke visokokapitalizirane. Stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala prosječno iznosi 19,3 posto (zakonski minimum je 12 posto), a neiskorišteni jamstveni kapital i dalje iznosi visokih 20 milijardi kuna. Nakon što se kvarenje portfelja zaustavi, još nekoliko godina ne treba očekivati da će se spustiti na pretkriznu razinu od 6 posto. Ta očekivanja predstavila je i nedavno studija konzultantske kuće Ronald Berger, prognozirajući za tranzicijske zemlje srednje i istočne Europe u sljedećih nekoliko godina razinu loših kredita na 200 posto u odnosu na godine prije 2008. Budući da bankarski sustav ionako sa zakašnjenjem od nekoliko tromjesečja reagira na događanja u realnoj ekonomiji, od kretanja na tržištu rada do oporavka gospodarskog rasta, teško je prije 2013. očekivati pad loših kredita.

Uz prognoze rasta BDP-a od 1 posto, pa čak i manje u 2011., ekonomija će pričekati veći rast zaposlenosti, izvoza i investicija koji bi povećali realne dohotke i čiji bi se efekti blagotovorno prelili na bankarski sektor. S druge strane u slučaju deprecijacije kune ili neočekivanih poremećaja kretanja na inozemnim valutnim tržištima nije isključeno da se loši krediti ponovno još i više strmoglave.