Zagrebački velesajam, nesuđena nova sveučilišna bolnica na predjelu Blato ili pak dio prostora u kampusu Borongaj tri su najizglednije lokacije za gradnju prvog tehnolopisa u Zagrebu. Tri visokotehnološke tvrtke, Altpro, Citus i Veski, posljednjih godina vode inicijativu za osnivanje prvoga razvojno-istraživačkog centra u Hrvatskoj, po uzoru na Silicijsku dolinu, koji bi poticao otvaranje novih visokotehnoloških tvrtki iz područja elektronike i ICT-a. Zvonimir Viduka, direktor Altproa, tvrtke koja je ove godine dobila nagradu “Zlatna kuna za najbolju malu tvrtku u Hrvatskoj”, kaže da prvi put imaju potporu svih, od Grada Zagreba, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva znanosti preko HUP-a i HGK do Sveučilišta u Zagrebu.

Zaposlili bi 5000 ljudi
“Nažalost, jedino što nemamo su konkretni rokovi. Dobro je ipak da su svi sudionici koji bi trebali poduprijeti jedan takav projekt sada složni oko toga da je on potreban hrvatskom gospodarstvu”, ističe Viduka. Tomislav Bronzin, direktor tvrtke Citus, pojašnjava da bi se otvaranjem tehnopolisa u Zagrebu, koji bi primjerice imao dva paviljona i objekta u kampusu Borongaj, omogućilo otvaranje oko 5000 novih radnih mjesta, i to u visokotehnološkoj industriji. “Iz sinergije i razmjene znanja između tvrtki na toj lokaciji omogućilo bi se novim tvrtkama, koje u pravilu imaju dobru ideju i jednog do dva radnika, da lakše dođu do izvora financiranja, uključujući fondove Europske unije”, naglašava Bronzin. Viduka ističe da bi takav projekt trebalo ubrzati jer se u regiji ubrzano osnivaju novi tehnopolisi.

“Slovenci već imaju dva tehnopolisa, jedan u Ljubljani, a drugi u Celju. U Srbiji u Inđiji Indijci na 250.000 kvadrata grade tehnopolis koji će postati središte visoke tehnologije na Balkanu, a čak su i na Kosovu otvorili prvi tehnopolis”, navodi Viduka. Pojašnjava da je riječ o strateškoj infrastrukturi za razvoj visoke tehnologije. To potkrepljuje projektom koji su prije nekoliko godina započeli Austrijanci. Kod Beča su za 80 milijuna eura na prostoru od 45.000 kvadrata izradili “China Austria Technology Park” koji ima svu potrebnu infrastrukturu i prostore za smještaj 200 kineskih visokotehnoloških tvrtki. Viduka pojašnjava da im je cilj da Austrija postane ulazno mjesto za kineske IT tvrtke koje se žele probiti na tržište EU. Dodaje da Finska, primjerice, razvija svoj tehnopolis u Oulu u kojem je danas više od sto visokotehnoloških tvrtki. “To je trend koji se događa diljem Europe”, naglašava Viduka.

Recept za druge gradove
Tomislav Bronzin dodaje da očekuju da bi nakon uspješne realizacije tehnopolisa u Zagrebu isti model razvoja takvih centara mogli prenijeti u Varaždin, Rijeku, Split i Osijeku.Viduka ističe da je ključna razlika između postojećih poslovnih zona koje niču diljem Hrvatske i tehnopolisa u tome što bi tehnopolis nudio kompletnu infrastrukturu za nove mlade tvrtke. “Ovako ćemo se i dalje morati baviti stvarima koje nam nisu temeljno poslovanje”, zaključuje Viduka.

Interes

Za tehnopolis 60 tvrtki
U prvi tehnopolis u Zagrebu želi se useliti šezdesetak tvrtki iz EMI klastera, tvrdi Tomislav Bronzin, direktor tvrtke Citus koja je član toga klastera. “Predlagali smo kao lokacije kampus Borongaj, bolnicu Blato, ZG velesajam, ali uz pozitivna mišljenja nitko nije dao konačan odgovor na pitanje o ustupanju jedne od lokacija”, zaključuje Bronzin.