Velika većina menadžera u bankama diljem srednje i istočne Europe, njih čak 85 posto, nema iluzija da će se ove godine poboljšati situacija s lošim kreditima. Štoviše, njih gotovo dvije trećine planove poslovanja gradi na očekivanju da će se takvo stanje zadržati i sljedeće godine. Rezultati su to najnovije studije pod nazivom “Retail bankarstvo u zemljama srednje i istočne Europe – utjecaj krize na naplatu bankovnih potraživanja” koju je provela konzultantska kuća Roland Berger. Snažno kvarenje portfelja, koje je mjereno udjelom loših kredita samo u Hrvatskoj dosegnulo 11,2 posto, prisililo je banke da budu kreativne u naplati. Studija je pokazala da dvije trećine banaka u akutnim fazama dugovanja pribjegava angažiranju vanjskih tvrtki, dok njih 80 posto prodaje ili planira prodati problematičan dug u dogledno vrijeme vođeni premisom da će bez učinkovite naplate potraživanja teško ostati profitabilne.

Interni resursi
Uglavnom, banke su pribjegle ojačavanju internih odjela naplate i zapošljavanju dodatnih zaposlenika. U ranim fazama dugovanja banke se za utjerivanje dugova oslanjaju na interne resurse, a samo 35 posto njih koristi usluge vanjskih tvrtki. Ne uspiju li same, a dugovanja narastu, za pomoć će se čak njih dvije trećine obratiti vanjskim tvrtkama specijaliziranim za naplatu. Iako možda očekivano za Hrvatsku, čini se kako se banke ni u ostalim zemljama regije za utjerivanje dugova ne obraćaju sudskoj vlasti; zbog dugih procesa koje prate niski povrati, kreditori zaobilaze sudove, posebno ako se radi o kreditima koji nisu pokriveni instrumentima osiguranja. “Većina banaka iz CEE regije, njih gotovo 80 posto, trenutno je u fazi prodaje duga ili planira prodaju u dogledno vrijeme. Za tom metodom posežu kad žele smanjiti rizik ili urediti bilancu, a ona im predstavlja krajnju mjeru u slučaju izostanka gospodarskog oporavka ili pak strategiju za brzo oslobađanje sredstava”, rekao je partner Roland Bergera za financijsku industriju u SEE regiji Hendrik Bremer.

Niska cijena
Prodaja dugova dobra je mjera za poboljšavanje likvidnosti banke, no uspjeh prodaje ovisi o tome koliko je kriza povećala ponudu na tržištu lošeg duga. Masivna ponuda kao posljedica čišćenja bilanci banaka, kao što je to trenutno slučaj, zajedno s nestabilnim financijskim tržištem srušila je cijenu loših kredita na samo desetak posto njihove nominalne vrijednosti ili čak i manje, zaključak je studije Roland Bergera.

Hrvatska

Bolji od Ukrajine
Udio loših kredita u Hrvatskoj u razdoblju od 2007. do 2010. porastao je za više od šezdeset posto. Iako je rast vrlo visok još uvijek je daleko od nekih država, poput Ukrajine gdje je taj udio skočio za čak 240 posto. U susjednoj Mađarskoj taj je udio skočio za 50 posto.

Iznad deset posto
Prema posljednjim podacima, udio loših kredita u hrvatskim bankama iznosio je 11,2 posto krajem prošle godine.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

PRIMOPREDAJA

Dostava kakvu poznajemo ubrzano se mijenja: DHL je već krenuo