Na relaciji Mol-Hanfa-Ina i u ponedjeljak je bilo veoma živo, i to od jutra. Prije otvaranja burzovne trgovne iz Hanfe su priopćili da se blokada trgovanja dionicama Ine nastavlja, i to do okončanja izvanrednog neposrednog nadzora nad Inom.

Dan je u poslijepodnevnim satima ‘začinjen’ još jednim Hanfinim priopćenjem kojim je regulatorna agencija protiv odgovornih osoba u Molu podnijela dvije kaznene prijave Državnom odvjetništvu. Jednu zbog “osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem”, a drugu zbog sumnje u počinjenje “prijevare u gospodarskom poslovanju”. Za obje vrste krimena Zakon o kaznenim djelima predviđa i kazne zatvora – i to od jedne do pet godina u slučaju manipulacija, odnosno jedne do osam godina u slučaju prijevara u gospodarskom poslovanju – pa su te objave uvelike zasjenile godišnju skupštinu Ine koja se odigrala u međuvremenu. Odluka o isplati dividende u iznosu od približno pola lanjske dobiti, koja se prilikom sazivanja skuštine pokazala najintrigantnijom, već je neko vrijeme bila posve izvjesna. Prema neslužbenim informacijama, konzultacije između vodstva Hanfe i DORH-a trajale su i nakon što je na internetskim stranicama Hanfe objavljeno podnošenje kaznenih prijava. Kojim su se dijelovima prijave bavili, može se samo nagađati. U toj su domeni i tvrdnje da je u kaznenoj prijavi za manipulaciju jedno od važnijih uporišta vezano uz Molov opcijski sporazum za kupnju 1,6 posto dionica Ine, sklopljen na temelju odluke uprave mađarske kompanije od 18. siječnja.

Njome je, kako su iz Mola objasnili u nedavnom priopćenju “odobrena kupnja dodatnih dionica Ine te potpisivanje ugovora s ciljem kupnje nakon isteka ponude”, i to “sve dok takve transakcije zadovoljavaju ulagačke kriterije Mola”. Ta je odluka, dakle, usvojena tri dana po isteku roka za prihvat privatne ponude. Burzovna cijena dionice Ine tada je bila na oko 3500 kuna, prije svega zahvaljujući agresivnim kupovnim nalozima ‘misterioznog stranog investitora’ koji se prometnuo u potpisnika opcijskog sporazuma. Je li samo bio veliki kockar koji je na malom hrvatskom tržištu slučajno, špekulantskim instinktom, prepoznao priliku vrijednu riskiranja uloga od oko pola milijarde kuna? Je li u vrijeme kad je Mol ponudio ‘fiksnih 2800’ kao fer cijenu kojom “malim dioničarima, a naročito zaposlenicima Ine, daje kvalitetnu mogućnost izlaza iz vlasništva” (nakon javne ponude 2008.) mogao računati da će njegov paket Molu ipak vrijediti četvrtinu ili čak upola više? Mogu li se indicije o eventualno drukčijem tijeku i dokazati, pitanje je na koje zasad nema odgovora. Čelnik Hanfe Ante Samodol u rukavu bi morao imati čvrste dokaze, jer podnošenjem kaznenih prijava i osobno se jako izlaže. U protivnom bi se veoma lako mogla istopiti puna podrška Vlade “institucionalnoj i osobnoj neovisnosti” koju je premijerka Jadrnaka Kosor istaknula i za jučerašnjeg gostovanja na Hrvatskom radiju kao odgovor na prošlotjedne špekulacije o smjeni.

Skup dioničara

Na skupštini ‘mirno i pristojno’
Bez obzira na blokadu trgovanja dionicom Ine na Zagrebačkoj burzi, predstavnici dioničara okupili su se točno u podne na glavnoj skupštini i digli ruke za sve što se unaprijed dogovorili. Prema riječima predsjednika Nadzornog odbora Davora Šterna, skupština je prošla “mirno i pristojno te vrlo brzo”. Dioničarima nije smetalo niti to što je tek jučer ujutro objavljen protuprijedlog da se polovica dobiti iz pošle godine isplati, a ostatak reinvestira. Prema jučer usvojenoj odluci 480,5 milijuna kuna trebalo bi biti isplaćeno do 21. lipnja, pa će najveći pojedinačni dioničar, mađarski Mol, dobiti 227,1 milijun kuna dividende. U državni proračun će se sliti 215,4 milijuna kuna, a mirovinski fondovi dobit će ukupno 19,8 milijuna kuna.