Logističke i prijevozničke kompanije usko su vezane za gospodarska kretanja, što zapravo znači da im se u posljednje vrijeme crno piše. Gospodarska kriza rezultirala je padom potrošnje, a samim tim i proizvodnje i prodaje.

Stoga se opseg posla logističkih i prijevozničkih tvrtki znatno smanjio u posljednje vrijeme, a ni prognoze nisu najsvjetlije. Drugi, ali ništa manji problem je neplaćanje zbog kojeg muku muči većina kompanija, a pa tako i prijevozničke. Osim toga cijene nafte konstantno rastu, a njih prijevozničke tvrtke teško mogu pratiti izmjenama svojih cjenika. Kada se sve to zajedno zbroji, jasno je da su nastupila teška vremena za transportne i logističke kompanije pa su se mnoge od njih već ugasile. Još do prije godine dana u Hrvatskoj je bilo registrirano oko deset tisuća kamiona i oko tri tisuće pravnih osoba koje su se bavile prijevozom. Drugim riječima, na tržištu je bio velik udio malih prijevozničkih tvrtki sa svega dva kamiona. Najnovijih podataka još nema, ali ljudi iz tog posla procjenjuju da će broj kamiona biti približan lanjskoj brojci, ali da će se pokazati kako je malih kompanija daleko manje.

Nove industrije
“Velik broj malih poduzeća već je ugasio svoje obrte. Situacija je dosta teška i alarmantna što se tiče prijevoznika i logističara jer je manje roba koje treba skladištiti. Svega je nekoliko uspješnih poduzeća, ali ni ona nisu profitabilna kao nekad”, kaže Davor Užbinec, direktor logističke tvrtke La-log, jedne od najvećih u zemlji. Iako je tvrtka u vlasništvu Dukata, prijevoz za tu mliječnu kompaniju donosi im tek manji dio prihoda jer većinu zapravo zarađuju na tržištu. A tržište je danas znatno siromašnije nego prije dvije-tri godine. “Nema novih industrija koje proizvode veće volumene, a kriza je pogodila postojeće toliko da su ili smanjili kapacitete ili zatvorili pogone”, kaže Užbinec. No to je samo dio problema. Iako ne postoji točan podatak, među prijevoznicima kruže priče da čak 80 kompanija iz te branše bilježi gubitak, a da ih tek mali dio uspijeva pokrivati troškove. Opća nelikvidnost samo im dodatno stvara probleme jer im danas malo tko plaća na vrijeme. U prosjeku svoj rad naplate tek nakon stotinjak dana, dok s druge strane državi moraju uplatiti sva davanja u roku od trideset dana, što je samo još jedan od razloga zbog kojeg su neki obrti morali staviti ključ u bravu. Na koljenima je i građevinski sektor za koji su prijevoznici donedavno odrađivali velike poslove.

Rast BDP-a
Zbog toga je jedan od načina preživljavanja u ovom poslu izlazak na inozemno tržište koje je bitno uređenije od domaćeg. To je učinila i kompanija RALU logistika koja se osim domaćeg tržišta okrenula i Europi. “Trenutačno na hrvatskom tržištu BDP ne raste, što se naravno odražava i na poslovanje u sektoru logistike i transporta jer manji volumeni robe rezultiraju i s manje prijevoza. Ipak, RALU logistika nije orijentirana samo na hrvatsko tržište, već i na Europu gdje se na brojnim tržištima bilježi rast BDP-a pa tvrtka ne osjeća posljedice stagnacije, naprotiv bilježi rast. Na europskom tržištu ima dovoljno posla naročito za prijevoznike koji pružaju vrhunsku uslugu te imaju konkurentnu cijenu. RALU logistika sukladno tome na europskim tržištima ostvaruje velik dio svojih prihoda”, kaže Renato Radačić, predsjednik Uprave RALU logistike, dodajući da je vrlo teško poslovati ako su prijevoznici orijentirani samo na Hrvatsku pa se kao rješenje nameće pružanje usluga u regiji, a i šire. Tako se disperzira rizik vezano uz efekt općega gospodarskog stanja u pojedinoj zemlji na transport i logistiku te otvaraju nove šanse za poslovanje, smatra Radačić. I on potvrđuje da je neplaćanje postalo masovna pojava u Hrvatskoj te da takva praksa svima otežava poslovanje. Stanje bi se moglo poboljšati ako bi se implementirala inozemna iskustva gdje postoje stroga pravila za tvrtke neplatiše.

Analiza poslovanja
Ako se tvrtke ne pridržavaju tih pravila, vrlo brzo odlaze u stečaj, a upravo su zbog toga europske tvrtke redom vrlo korektni platiše, a to potvrđuje i sam Radačić, koji kaže da oni na tom tržištu ostvaruju većinu prihoda te da nemaju problema vezanih uz naplatu. “Budući da BDP ne raste, mišljenja sam da ova godina u sektoru transporta i logistike neće donijeti posebne pomake na bolje. No ova je godina odlična prilika da tvrtke analiziraju i restrukturiraju svoje poslovanje kako bi ga troškovno optimizirale”, smatra Radačić, čija je kompanija u vrlo kratkom roku postala vodeća logistička tvrtka s hladnim režimom u regiji. Trenutno RALU logistika ima četiri kompanije u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Mađarskoj te zapošljava više od 230 radnika, a vozni park im čini 150 najnovijih hladnjača, odnosno tegljača te rashladnih poluprikolica, za prijevoz svih vrsta tereta pod bilo kojim temperaturnim režimom. Ni drugi nisu preveliki optimisti. Užbinec također upozorava da je velik broj tvrtki znatno smanjio svoje volumene, zbog čega je drastično pala potreba za prijevozom. Milan Lečić, predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe, također se slaže da situacija nije blistava i ne vjeruje da će se to uskoro promijeniti. “Svi su vezani za situaciju u gospodarstvu. Cijela logistika prati proizvodnju, ali puno više trgovinu pa možemo reći da je njihov trend izravno vezan najviše za poslovanje trgovinskog sektora, naročito uvoznog. Vrlo je indikativno što Austrija, koja nam je bliska i često od nje želimo učiti, izlazi iz recesije u logističkom smislu. No mi još nismo došli do faze da možemo reći da smo prebrodili krizu”, kaže Lečić.