Uz neprekidne oscilacije gospodarskih pokazatelja i često proturječnih savjeta ulagačkih magova, i najiskusniji ulagači pozorno razmatraju svoje portfelje i odvaguju rizike.

Potrošnja je niska, nezaposlenost visoka, a zloguki proroci najavljuju novo pogoršanje prilika u Europi zbog neuspjeha Portugala, Španjolske i Grčke da izađu na kraj s prezaduženošću. U vrijeme recesije većina se ljudi povlači u sebe, strahujući od potpune gospodarske propasti. Ironično, pesimističan stav pomaže ostvarivanju pesimističkih prognoza jer rasprodaja vrijednosnih papira ruši njihovu cijenu i siše novac iz gospodarstva, produžujući recesiju. No i u recesiji postoje niše u koje se isplati ulagati. Kao što je naglasio najpronicljiviji ulagač modernog doba, Warren Buffett, financijski gurui ponajviše zarađuju tijekom recesije. Nekoliko grana industrije ostaje profitabilno i u krizi, a dio njih upravo tada prosperira. Pametno ulaganje počinje od utvrđivanja industrija i institucija koje će zadržati glavu iznad vode tijekom ekonomskih previranja. Iako su dionice brojnih kompanija pale na niske grane, američki investicijski guru Jim Rogers smatra da je najisplativije ulagati u robu, dakle u poljoprivredne proizvode (pšenica, riža, sol, šećer, kava, soja), metale (željezo, bakar, aluminij, zlato, srebro, platinu) i energente (sirovu naftu, zemni plin i ugljen). “Dionice mnogih kompanija posljednjih godina viču ‘kupi me’. Za vrijeme Velike depresije tridesetih neki su se obogatili kupujući podcijenjene dionice. I danas, tko obavi domaću zadaću i provede istraživanje, naći će krasnih prilika. No robe su jedino područje ekonomije koje raste u strateškom smislu”, iznio je Rogers u intervjuu Timeu. “Mnogi poljoprivrednici ne mogu dobiti kredit za gnojiva, a zalihe hrane su na najnižoj točki unazad nekoliko desetljeća. Nitko ne može doći do kredita za otvaranje rudnika pa će proći 10-15 godina do otvaranja novih rudnika. Poznate rezerve nafte su u padu. Sve što se događa u svijetu pogoduje onima koji posjeduju robu. Bilo da se gospodarstvo oporavi, ili ne, najbolje će biti posjedovati robu”, zaključio je.

Zaštita od inflacije
Uključivanje robe u portfelj daje ulagaču veću raznovrsnost ulaganja i štiti od rizika jer cijene roba često nisu u skladu s cijenama dionica i obveznica. Robe su i učinkovita zaštita od inflacije jer s rastom cijena rastu i cijene roba. Osim u robe u krizi se isplati ulagati u grane koje opskrbljuju tržište osnovnim potrebama jer one u velikoj mjeri nastavljaju poslovati bez obzira na ekonomske sile koje ih okružuju. Zdravstvena zaštita, farmaceutska industrija, maloprodaja i veleprodaja živežnih namirnica, upravljanje otpadom, popravci motornih vozila i usluge održavanja imaju visok stupanj nezavisnosti od aktualnih ekonomskih kretanja. Diskontne trgovine bilježe rast prodaje jer se u besparici ljudi okreću nabavi dobara uz popust. Još nekoliko vrsta ulaganja pokazuje veću otpornost na recesiju. Obveznički fond je oblik ulagačkog fonda koji sredstva ulaže u obveznice raznih izdavatelja. Kupnja vrijednosnih papira od ovakvog fonda smatra se sigurnim ulaganjem – sigurnijim čak i od državnih obveznica – zbog raznovrsnosti obveznica na kojima se ti vrijednosni papiri temelje. Za državne obveznice jamči vlada, pa i one slove kao niskorizično ulaganje. Obveznice izdaju vlade da bi skupile sredstva i financirale projekte ili otplatu svojih dugova. Budući da postoje kratkoročne obveznice s dospijećem do godine dana, kao i srednjoročne i dugoročne, možete izabrati rok dospijeća obveznice prema procjeni kad bi vam najbolje odgovarala naplata po kupljenoj obveznici. Depozitni certifikati još su jedno utočište kapitala u kriznim vremenima.

Depozitni su certifikati bankovne zadužnice pomoću kojih banke priskrbljuju sredstva na kraći ili duži rok, uz fiksnu kamatu. Iako stope prinosa nisu onoliko velike kao kod dionica ili nekih obveznica, certifikati su cijenjeni među ulagačima zbog sigurnosti od gubitaka. Dodatna je pogodnost što se certifikat obično može razročiti i unovčiti prije dospijeća uz nevelike penale. Banke se žestoko nadmeću za depozite te je ulaganjem u tržište novca moguće izvući veću kamatu nego kod nekih obveznica ili depozitnih certifikata. Račun na tržištu novca sastoji se od relativno niskorizičnog i kvalitetnoga kratkoročnog ulaganja. Što je veća količina uložene gotovine, bit će vam ponuđena viša kamatna stopa. Provjerite je li stopa fiksna ili se odnosi samo na početno razdoblje, primjerice na prvih trideset dana. Prekaljeni ulagači znaju da se zlato, srebro, platina i paladij mogu iskoristiti kao sredstvo očuvanja ili uvećanja imovine. Ako se s njima postupa pametno, plemenite kovine mogu biti vrijedan dio raznovrsnoga ulagačkog portfelja, uz umjeren rizik od gubitka. Važno je razlučiti je li isplativije ulagati u dragocjene metale u fizičkom obliku ili u certifikate o vlasništvu. Kupovanje većih količina dragocjenosti nije najisplativije jer zahtijeva trošak pohrane i zaštite zlatnika, poluga, satova, lanaca, narukvica i drugih predmeta od vrijednih kovina.

Čuvanje sredstava
Protuprovalni sustavi, više cijene polica osiguranja doma, kućni sefovi ili trošak najma bankarskih sefova narušavaju rentabilnost dugoročnog ulaganja u fizičke dragocjenosti. Stoga se čini prikladnijim kupnja certifikata o depozitima u zlatu ili drugom vrijednom metalu. Certifikat daje i dokazuje pravo vlasništva određene količine zlata, srebra ili platine, no same kovine ostaju pohranjene u trezorima. Ako su zlato, srebro i platina prilično sigurne vrijednosti, tada su to i kompanije koje se bave njihovim iskapanjem. Stoga razmotrite ulaganje u dionice rudnika plemenitih kovina te u fondove koji ulažu u financijske proizvode vezane uz zlato, srebro ili platinu. U što god uložili višak sredstava, čuvajte na strani dovoljno gotovine za pokrivanje redovnih troškova i za poneku nepredviđenu obvezu.

Forex za male i srednje investitore

Ulaganje na najvećem svjetskom financijskom tržištu, ili popularno zvanom Forexu, hrvatskim investitorima postalo je dostupno tek 1. siječnja 2010. godine. Naime, zbog nekolicine prijevara koje nisu imale doticaja s tržištem Forex, ali su ga koristile kao paravan za svoja ulaganja, odmah je dobilo negativnu konotaciju. “Foregin exchange market” je tržište na kojemu se trguje valutama. Tu se prodaje jedna valuta i s njom kupuje druga, a valute su izražene u parovima. Tečaj od 1,4358 za EUR/USD znači da je za jedan euro potrebno 1,4358 dolara. Veliki svjetski financijski centri kao što su Sydney, Tokio, Hong Kong, London i New York služe kao centrale za trgovanje na Forexu. Izravan pristup na tržište Forex ima oko 300 najvećih svjetskih banaka, a da bi mali i srednji investitori dobili pristup na njega, moraju izabrati pouzdanog brokera koji naravno mora posjedovati licenciju za trgovanje, a trgujući s brokerima koji nemaju licenciju, izlažu se vrlo velikom riziku. Broker kao posrednik između investitora i tržišta Forex, ima izravnu vezu s klirinškom kućom koja mu pruža informacije o najboljoj Bid i Ask cijeni. Budući da je volumen trgovanja izrazito velik, cijena se može promijeniti i nekoliko puta u sekundi. Prisustvo malih investitora na tržištu Forex unatrag nekoliko godina naglo je skočilo zbog vrlo velike likvidnosti tržišta i velikih poluga za trgovanje koje brokerske kuće nude svojim klijentima. Pomoću poluga investitori mogu sa svega 1000 USD na svom računu izlaziti na tržište sa 100.000 USD, pa čak u nekim slučajevima i sa 500.000 USD te se tako svaka promjena tečaja odnosi na te iznose. Trgovanje na Forexu postalo je izrazito popularno kod malih i srednjih investitora zbog svojih prednosti poput radnog vremena od 0 do 24, velike volatilnosti, trenutnog izvršenja zadanih naloga, ulaska u poziciju i njezina zatvaranja u nekoliko sekundi i naravno zbog poluga (leverage) koje “retali” brokeri nude svojim klijentima.

Želite sigurnost?

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe

Klonite se terminske trgovine!
Za one koji su skloniji uzbuđenjima postoji terminsko tržište plemenitih kovina, kao i drugih roba. Terminskim ugovorima strane u poslu preuzimaju obvezu kupnje ili prodaje zlata, srebra i drugih kovina po određenoj cijeni u nekom trenutku u budućnosti. Primjerice, takvim se ugovorom možete obvezati da od prodavatelja kupite izvjesnu količinu srebra 1. srpnja po unaprijed ugovorenoj cijeni. Ako do tog datuma cijena srebra poraste, tim bolje za vas jer ćete ga odmah moći preprodati po novoj tržišnoj cijeni. No ako srebro do početka srpnja pojeftini, svejedno ćete morati platiti višu cijenu koju ste prethodno ugovorili pa ćete se naći na gubitku. Iako su plemeniti metali prilično pouzdano sredstvo uvećanja ili barem očuvanja vrijednosti na duži rok, terminska trgovina sadrži mnogo elemenata klasičnoga kockanja te se ne preporučuje onima kojima je do sigurnosti.