Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Hedging više nije bauk nego potreba izvoznika

Autor: Tin Bašić
10. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Karta na koju mogu računati hrvatski proizvođači je poštovanje Rusa prema proizvodima iz zapadnoeuropskih zemalja, među koje ubrajaju i Hrvatsku

Promjene tečaja, jačanje inflacije te neizvjesnosti na stranim tržištima domaćim kompanijama, koje na njima posluju, mogu vrlo lako “izbiti” svu zaradu. Primjer Ine zorno pokazuje takav utjecaj. Naime, da je tečaj američkog dolara bio na razini prošlogodišnjeg, Inin tromjesečni rezultat bio bi lošiji za oko 600 milijuna kuna. Stoga je kompanijama koje posluju na inozemnim tržištima vrlo važno zaštititi se od negativnih utjecaja. Hedging je jedan od načina. To je poslovno-financijska strategija izbjegavanja ili umanjenja rizika, odnosno gubitka kod jedne operacije poduzimanjem druge operacije. Mogu to biti kontrabilančni ulozi, “put” i “call” opcije, terminske i “futures” operacije, “swap” poslovi, postupci zaštite od inflacije i slično.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zaštita od tečaja
Kompanijama koje posluju u inozemstvu domaće banke nude ovakve mogućnosti zaštite. Kako nam kažu bankari, iako se puno domaćih tvrtki ne koristi tim instrumentom zaštite, od onih koje se njime koriste najviše se izdvajaju tvrtke turističkog sektora. “Jedan od proizvoda koji se često koristi za zaštitu od promjene tečaja jest FX Outright Forward. Njegovim ugovaranjem klijenti se štite od promjene tečaja te tako minimiziraju tečajne razlike koje potencijalno proizlaze iz njihova poslovanja”, objašnjava Maja Crnec, direktorica direkcije prodaje u sektoru financijskih tržišta i investicijskog bankarstva Erste banke. Kaže da “forward” ugovor omogućava klijentima fiksiranje tečaja na određeni dan u budućnosti, odnosno prodaju ili kupnju deviza po tečaju formiranom na dan dogovora, s rokom dospijeća dužim od dva radna dana. “Maksimalan rok ‘forwarda’ je jedna godina. ‘Forward’ tečaj nije predviđanje kretanja tečaja, već odražava kamatni diferencijal valuta kojima se trguje u odnosu na spot tečaj. Izračun je egzaktan i transparentan, a ono što klijentima treba posebno naglasiti jest da ugovaranje ‘forward’ tečaja za njih ne predstavlja dodatni trošak, odnosno ne iziskuje plaćanje bilo kakvog oblika naknade ili premije”, ističe Crnec. Osim “forward” ugovora tvrtke imaju na raspolaganju i FX Swap.

Promjene tečaja, jačanje inflacije te neizvjesnosti na stranim tržištima domaćim kompanijama, koje na njima posluju, mogu vrlo lako “izbiti” svu zaradu. Primjer Ine zorno pokazuje takav utjecaj. Naime, da je tečaj američkog dolara bio na razini prošlogodišnjeg, Inin tromjesečni rezultat bio bi lošiji za oko 600 milijuna kuna. Stoga je kompanijama koje posluju na inozemnim tržištima vrlo važno zaštititi se od negativnih utjecaja. Hedging je jedan od načina. To je poslovno-financijska strategija izbjegavanja ili umanjenja rizika, odnosno gubitka kod jedne operacije poduzimanjem druge operacije. Mogu to biti kontrabilančni ulozi, “put” i “call” opcije, terminske i “futures” operacije, “swap” poslovi, postupci zaštite od inflacije i slično.

Zaštita od tečaja
Kompanijama koje posluju u inozemstvu domaće banke nude ovakve mogućnosti zaštite. Kako nam kažu bankari, iako se puno domaćih tvrtki ne koristi tim instrumentom zaštite, od onih koje se njime koriste najviše se izdvajaju tvrtke turističkog sektora. “Jedan od proizvoda koji se često koristi za zaštitu od promjene tečaja jest FX Outright Forward. Njegovim ugovaranjem klijenti se štite od promjene tečaja te tako minimiziraju tečajne razlike koje potencijalno proizlaze iz njihova poslovanja”, objašnjava Maja Crnec, direktorica direkcije prodaje u sektoru financijskih tržišta i investicijskog bankarstva Erste banke. Kaže da “forward” ugovor omogućava klijentima fiksiranje tečaja na određeni dan u budućnosti, odnosno prodaju ili kupnju deviza po tečaju formiranom na dan dogovora, s rokom dospijeća dužim od dva radna dana. “Maksimalan rok ‘forwarda’ je jedna godina. ‘Forward’ tečaj nije predviđanje kretanja tečaja, već odražava kamatni diferencijal valuta kojima se trguje u odnosu na spot tečaj. Izračun je egzaktan i transparentan, a ono što klijentima treba posebno naglasiti jest da ugovaranje ‘forward’ tečaja za njih ne predstavlja dodatni trošak, odnosno ne iziskuje plaćanje bilo kakvog oblika naknade ili premije”, ističe Crnec. Osim “forward” ugovora tvrtke imaju na raspolaganju i FX Swap.

To je proizvod za prevladavanje “kratkotrajne nelikvidnosti” u nekoj valuti i predstavlja kombinaciju spot i forward transakcije. “U stvarnosti predstavlja dvije međusobno povezane transakcije, promptnu (spot) kupnju/prodaju valute te terminsku (forward) prodaju/kupnju iste valute. U principu predstavlja kratkoročnu pozajmicu valute uz zalog druge. Tečaj kupoprodaje u budućnosti računa se identično kao i za FX FWD”, kažu u Privrednoj banci Zagreb, u kojoj malo klijenata koristi hedging instrumente. U Raiffeisen banci kažu kako hedging koriste kompanije iz svih sektora, no da nije presudno kojem sektoru pripadaju i čime se bavi, već je ključan menadžment koji upravlja kompanijom, odnosno odluka menadžmenta o korištenju hedginga. U Hypo Alpe-Adria banci došlo je do povećanja korištenja hedginga. “Razlozi su sve kvalitetnije educirani kadar na ključnim pozicijama unutar poduzeća, lakši i brži pristup edukaciji i kvalitetnim informacija kroz konferencije, seminare, kao i intenzivno sudjelovanje riznice Hypo Alpe-Adria banke u edukaciji klijenata vezano za hedging”, ističu u toj banci. Dodaju kako dodatni faktor u povećanju korištenja hedginga proizlazi i iz sveprisutnih globalnih nesigurnosti koje uzrokuju povećanu volatilnost na tržištima, a samim time imaju izravan utjecaj na poslovanje hrvatskih kompanija koje su na bilo koji način ovisne o njima (nabava sirovina, plasman proizvoda i usluga). Povećanje broja klijenata koji se koriste ovom vrstom financijskih instrumenata bilježi i SG-Splitska banka.

“Sve veći broj klijenata koristi navedene proizvode te se interes za korištenjem tih instrumenata zaštite od posebice tečajnog i kamatnog rizika stalno povećava. Uzmemo li u obzir aktualne trendove u svjetskom i domaćem gospodarstvu, kao i prisutnu izrazitu volatilnost na svim segmentima financijskih tržišta, usmjeravanje klijenata k što efikasnijoj zaštiti od tržišnih rizika jedna je od strategija naše banke”, kažu u SG-Splitskoj banci. I u Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) klijentima nude hedging proizvode te su primijetili da se sve više klijenata u svom poslovanju koristi tim instrumentima. “Volumen korištenja hedginga je otprilike na istoj razini. Povećao se broj klijenata korisnika, ali se s obzirom na krizu i smanjenje gospodarske aktivnosti opseg korištenja usluge smanjio pa je volumen otprilike jednak onome od lani”, kažu u HPB-u. Ti instrumenti, od kojih se najviše koriste “forward” ugovori, ističu u HPB-u, čine dva do tri posto aktive banke. Kompanije koje bi najviše trebale upotrebljavati navedene proizvode svakako su domaći brodari. No za te instrumente rijetko se odlučuje Uljanik plovdba, a služe se “prirodnim hedgingom”. “Strateška odrednica poslovanja Uljanik plovidbe je postizanje prirodne zaštite (‘prirodni hedging’) od promjene tečaja dolara, a to postižemo usmjeravanjem glavnine prihoda i rashoda grupe u dolarima (više od 80%), što nam pruža veliku sigurnost i zaštitu od promjena tečaja američke valute kakvih smo svjedoci u posljednje vrijeme”, kaže Dragutin Pavletić, čelni čovjek Uljanik plovidbe. Ističe kako su glede zaštite od promjena kamatnih stopa vrlo oprezni iako su povremeno koristili poneke instrumente zaštite poput kamatnog SWAP-a.

Prednosti i nedostaci
“Iako uvažavamo moguće prednosti korištenja hedging instrumenata, smatramo da logika pretjeranoga korištenja mogućih zaštita u konačnici može rezultirati kontraefektom te otežati razvoj poslovnog subjekta. Tako, na primjer, u posljednje vrijeme koristimo pogodnost vrlo niske razine stope LIBOR-a za koji je vezan velik dio naših kredita. Sklapanje hedging ugovora u krivom trenutku moglo je rezultirati izgubljenom mogućnošću korištenja benefita povijesno niskih kamatnih stopa koje su relevantne za naše kreditne obveze koje već neko vrijeme ostvarujemo”, kaže Pavletić. Iako je prisutan stav nekih kompanija da je bolje ne raditi ništa i prepustiti se tržištu, interes je sve veći. “Upućujemo klijente na rizike kojima su izloženi, a kojima ipak koristeći određene proizvode mogu upravljati. Dajemo podršku, educiramo ih o mogućnostima i proizvodima koje mogu koristiti kako bi aktivno sudjelovali u smanjivanju, odnosno kontroliranju rizika kojima su izloženi. Rezultati su vidljivi te doista veseli činjenica da hedging više nije bauk nego potreba”, zaključuje Crnec.

Iznimke

Brodarima dolar prirodni hedging
Pero Kulaš, predsjednik Uprave Atlantske plovidbe, kaže da su naplata i glavnina troškova vezani uz dolar čime se stvara prirodni hedging tako da nemaju posebno otežane okolnosti poslovanja, osim u slučajevima poslova u tuzemstvu koji čine vrlo mali opseg poslovanja. Ni Tankerska plovidba ne koristi klasične hedging instrumente. Ive Mustać, predsjednik Uprave, kaže da ovisno o kretanjima na tržištu unajmljuju brodove na određeno vrijeme ili spot transakcijom.

Autor: Tin Bašić
10. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

U Hrvatskoj nema “proizvoda” koji bi omogucavali pravi hedging. Primitivne trgovacke banke u Hrvatskoj ne nude hedging produkte jer ih same nemaju i neznaju sintetizirati. Toliko o hedgingu u Hr.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close