Pogibijom 2. svibnja u Pakistanu ime čovjeka koji se nekoć zaklinjao da će osloboditi arapski svijet spalo je na bilješku u poglavlju o revolucijama i ustancima koji su oblikovali regiju. Kako se moglo i očekivati, Osamina je smrt izazvala razne reakcije, no najzanimljiviji su stavovi Tunižana, Egipćana i Libijaca, koji smatraju da je Bin Laden bio odjek davnih vremena, kad su između Istoka i Zapada postojale čvrste granice, te ere diktatorstva i nemoći.

Marwan Shehadeh, islamist i znanstvenik iz Jordana, smatra da će Arapi Bin Ladenovu smrt promatrati kroz prizmu animoziteta prema američkoj politici, to jest intervencijama u Afganistanu i Iraku te potpori Izraelu. “Za njih je Osama bin Laden model borbe protiv američke prevlasti”, dodaje. No, kaže Shedadeh, za muslimanski će svijet Bin Ladenova smrt označiti pomak od nasilja prema drugim oblicima političkog angažmana, što je uvelike poduprlo i Arapsko proljeće. I Muslimansko je bratstvo donekle potkrijepilo ideju o prekretnici, izjavivši da bi se nakon Bin Ladenove smrti “SAD trebao povući iz Iraka i Afganistana”. Pukovnik Gadafi svoje je neprijatelje uporno zvao Osaminim pobočnicima, a u Libiji bi možda i bilo sućuti za Bin Ladena da državu ne razara domaća pobuna. Eswahil Hassan, liječnik iz grada Darnaha na istoku Libije s velikim postotkom vjerskog stanovništva, kaže da vijest o pogibiji Osame bin Ladena nije izazvala veće reakcije. Kad je čuo vijest, s kolegom iz bolnice prokomentirao je koliki je jad Bin Laden nanio Libijcima jer su se odjednom morali pravdati da nisu pripadnici Al-Qaide. Kolegi je bilo drago što je Bin Laden poginuo, kaže Hassan. “Neka ide kvragu”, citira kolegu. Bin Ladenova će smrt zasigurno biti važna stepenica u razvoju odnosa političkog islama i arapske države. Bin Ladena su 2001. godine smatrali simbolom napadnute religije te personifikacijom frustracije vjernika koji su osjećali da će njihovu religiju uništiti zapadnjačka sila.

Uslijed toga su islamski aktivisti trpjeli represiju i u svome okruženju; mnogi su, naime, istaknuli da je Ayman al-Zawahri, Bin Ladenova desna ruka, u zatvoru u autoritarnom Egiptu bio izložen radikalnim mjerama. Potpora Bin Ladenu, od najsiromašnijih dijelova Kaira do tradicionalnih četvrti Rijada, bila je obojana osjećajem bespomoćnosti. “Nakon završetka hladnog rata, Amerika je postala glavna svjetska sila, a on joj se jedini suprotstavio”, kaže Islam Lofty, aktivist i predvodnik mladih snaga Muslimanskog bratstva, najveće islamističke skupine u Egiptu. Međutim, iako još nije posve izvjesno kakve će dugoročne posljedice imati, ustanci u arapskim zemljama, naročito u Egiptu i Tunisu, otvorili su novu političku etapu, u kojoj bi islamistička strujanja mogla imati veću ulogu te se konačno riješiti osjećaja bespomoćnosti koji ih je u prošlosti gurnuo prema Bin Ladenu. Iako i dalje postoji otpor prema američkoj politici i odnosu Izraela prema Palestincima, pozornost se više okreće prema domaćim okvirima kako aktivisti sve više razmišljaju o tome kako će izgledati država budućnosti. Radwan Sayyid, profesor islamizmana na Sveučilištu u Bejrutu, kaže: “Problem nije u tome kako nešto uništiti i nečemu se oduprijeti, već kako izgraditi nešto novo – novu državu, novu vlast, novi odnos između javnosti i vlasti, novo civilno društvo.”

Anthony Shadid i David D. Kirkpatrick; Izvještaju doprinijeli Mona El-Naggar iz Kaira, Nada Bakri i Hwaida Saad iz Bejruta, Kareem Fahim iz Benghazija u Libiji te C. J. Chivers iz Misrate u Libiji