Vlada priprema zakon kojim konačno namjerava riješiti nagomilanu problematiku bespravne gradnje. Primarni cilj novog propisa je ubrzati legalizaciju bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata, upoznao je zastupnike u Saboru državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Aleksander Russo, najavljujući zakon u proceduri krajem svibnja ili početkom lipnja.

Interni problem
Legalizacija objekata na poljoprivrednim gospodarstvima tema je o kojoj se raspravlja već nekoliko godina, redovito je isticana i kao jedan od zahtjeva u svim traktorskim prosvjedima, no konkretna rješenja tek se očekuju. Kako (ne)legalne farme nisu bile predmet pregovora, jer EU to područje tretira kao interni problem svake pristupnice, Hrvatska je po tradiciji njegovo rješavanje gurnula na marginu. Slovenija je, primjerice, istom problemu pristupila još 1993., dajući mogućnost svima koji su imali takve objekte da za 150.000 tolara, odnosno oko 3000 ondašnjih njemačkih maraka legaliziraju objekt. Budući da su članica EU postali 2004., u tom međurazdoblju uspjeli su ne samo riješiti nelegalnu gradnju već i povući znatna sredstva iz fondova Unije s obzirom na to da je za dobivanje novca ključan kriterij upravo legalizacija objekata. Legalizacija, istina, nije bitna za isplatu redovitih potpora. Ona je uvjet samo kada gospodarstva modernizaciju farmi, ali i ostalih proizvodnih kapaciteta žele provesti koristeći izdašna sredstva iz raznih fondova EU, iz kojih je moguće nepovratno dobiti i do 75 posto od vrijednosti investicije. Hrvatska nema pouzdanog podatka, već samo procjenu da je čak 98 posto farmi izgrađeno nelegalno. Zbog te porazne činjenice premalo je iskorišten SAPARD, a ta situacija ponavlja se opet i kod IPARD-a. Na raspolaganju je 1,3 milijarde kuna, a od šest oglašenih natječaja kroz tri je iskorišten 101 milijun kuna, dok za tri podaci još nisu poznati. Kako Vlada misli riješiti problem nelegalnih farmi s obzirom na činjenicu da građevnu dozvolu imaju malobrojne farme novijeg datuma, nepoznato je.

Skupa legalizacija
Nedavno je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Stjepan Mikolčić kratko naznačio neke od eventualnih kriterija. Ustvrdio je da gospodarstva koja su već priključena na komunalnu infrastrukturu (struju, vodu, plin) neće plaćati komunalne doprinose. Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka, upozorava da od 16.800 mliječnih farmi svega njih 250 do 300 imaju sve potrebne dozvole. “Farmeru sa 50 krava za legalizaciju objekta treba oko 200.000 kuna koje mnogi nemaju”, upozorava Rešetar i predlaže da za takve farme vlasnike treba ili osloboditi plaćanja naknade ili je odrediti simbolično.

Koristan ARKOD
Osim što ne mogu tražiti nepovratna sredstva iz fondova EU, vlasnici nelegalnih farmi suočeni su s poteškoćama i ako traže kredit jer ih, zbog nemogućnosti upisa hipoteke, ne prizna ni bankarski sustav, kaže Ivan Katalinić, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne komore. Problem nisu samo farme u stočarstvu, što se najčešće spominje. U toj su kategoriji i vinski podrumi, mnoge uljare s obzirom na velike investicije u nasade maslina i njihovu preradu, ali i objekti namijenjeni seoskom turizmu. Iako se dosta zakašnjelo krenulo u legalizaciju, od velike koristi bit će podaci uvršteni u ARKOD, iznosi Katalinić. Riječ je o inventuri poljoprivrednih površina koja je obavljena satelitskim snimanjem prostora Hrvatske i upisu vlasništva nad parcelama, odnosno prava korištenja. Koristeći te snimke, postupak legalizacije provest će se kvalitetnije nego što su ga odradile mnoge zemlje koje su pristupile u EU tijekom posljednja dva kruga proširenja, zaključuje Katalinić.