Premda istupi guvernera Željka Rohatinskog o zdravlju ekonomije uvijek podignu prašinu, u posljednjem je govoru nakon dugo vremena upozorio na problem inflacije. Adresirajući nekoliko pitanja koja zahtijevaju pozornost, guverner je na prvo mjesto stavio porast opće razine cijena.

Porast inflacije zahtijeva poseban oprez, posebno povezano s potencijalnim drugim krugom učinaka. Pri tome se prije svega misli na utjecaj inflacije na realne cijene faktora, kamatne stope i tečaj, ali i ograničenja u poticanju domaće potražnje monetarnim mjerama, rekao je guverner Rohatinski u Opatiji. Brojke o inflaciji govore da ona ubrzava: sa 1,8 posto u cijeloj 2010. popela se na 2,6 posto u ožujku, a prosječna godišnja stopa porasla je sa 1,1 na 2,1 posto zbog kretanja cijena hrane i goriva na svjetskom tržištu. Okupljene je, međutim, iznenadilo Rohatinskovo upozorenje da se pri tome “ponovno zanemaruje pitanje koncesija na domaću naftu i problemi u sustavu subvencija u poljoprivredi”. Što je točno guverner time mislio, u petak se iz HNB-a nije moglo dobiti pojašnjenje. “Rohatinski je upozorio da država ima mehanizme formiranja cijene goriva i visine koncesija da kratkoročno spriječi cjenovni udar, no da ih ne koristi, već krivicu prebacuje na inozemstvo”, komentira naš sugovornik uz molbu da ostane anoniman.

Konsenzus analitičara oko prosječne godišnje inflacije između 2,5 i 3 posto u 2011. u skladu je s očekivanjima HNB-a od 3 posto uz tečaj od 7,4 kune prema euru. Zašto je onda guverner upozorio na inflaciju? Sugovornici Poslovnog dnevnika ističu da je to makroekonomska top-tema središnjih banaka u svijetu pa je logično da je adresira HNB. “Očekivanja o inflaciji ugrađuju se u dugoročne kamatne stope, što demotivira investicije i ruši dugoročne stope rasta”, objašnjava naš sugovornik blizak HNB-u, upozoravajući da stoga i Europska središnja banka podiže kamatnjak. Eurozona, primjerice, uz 2,7 posto inflacije bilježi oporavak BDP-a i pozitivne trendove na tržištu rada, dok u Hrvatskoj inflacija ubrzava bez konkretnog oporavka i upravo tu naši sugovornici vide razlog za guvernerov istup.

“Ne vjerujem da će inflacija eskalirati jer svjetski indeksi cijena hrane, primjerice, počinju pokazivati stabilizaciju, ali treba biti na oprezu”, smatra Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe-Adria banke, čija je procjena inflacije za 2010. 2,8 posto. Ne treba zaboraviti da će konačna inflacija, stav je Zdeslava Šantića iz SG-Splitske banke, ovisiti o (pred)izbornoj godini. “Puno ovisi o državi i administrativnom određivanju cijena. Vjerujem da će se većina inflatornih pritisaka, poput rasta cijena električne energije i komunalnih usluga, prebaciti na 2012. Tada se uz ostalo može očekivati ukidanje nulte stope PDV-a, promjene u sustavu trošarina i dijela fiskalne konsolidacije, pa i posljedična inflacija od 3,5 posto”, prognozira Šantić.

Cijene su izuzetno važan signal i umjetno prigušivanje primjereno je za nagle šokove, ali dugoročno se trendovima treba prilagoditi. U ovoj se godini očekuje finaliziranje izlaznih strategija fiskalnih i monetarnih poticaja razvijenih zemalja, a i Kina pokušava izbjeći pregrijavanje ekonomije. Hrvatska će inflaciju kontrolirati održavanjem stabilnog tečaja, a krene li rast cijena naglo uzlaznom putanjom, HNB će učiniti isto što i 2008.: povući dio likvidnosti i aprecirati kunu, što će oslabiti inozemni impuls inflacije. Loša strana takvog poteza je produbljavanje deficita platne bilance, no općenito daleko veću štetu predstavlja inflacija nego deficit. Osnovna razlika danas u odnosu na 2008., u kojoj je prosječna godišnja inflacija dosegnula 6,1 posto, slabija je potražnja i niža kupovna moć te manja mogućnost prelijevanja cijena na krajnje potrošače. S druge strane hrana i energija dva su faktora kod kojih je teško očekivati snažniju supstituciju, pa i ublažavanje inflatornog udara.