Cijena plina za industriju je samo u Švedskoj, Sloveniji i Luksemburgu viša nego u Hrvatskoj, dok u Estoniji, Letoniji i Rumunjskoj kućanstva plaćaju jeftiniji plin nego u Hrvatskoj, podaci su koje je iznio Srećko Ezgeta, predstavnik opskrbljivača i distributera plinom pri HGK, na međunarodnom skupu stručnjaka za plin u Opatiji.

Unatoč visokim cijenama tvrdi da distributeri na plinu zarađuju najmanje. Najveći udio u konačnoj cijeni plina, kaže, ima proizvođač, odnosno Ina, i to 58%, dok za opskrbu ide 1%. Iako industrije zbog skupog plina nisu konkurentne, cijene se vjerojatno neće mijenjati. Stručnjaci ne očekuju da će država intervenirati, a do konkurencije koja bi mogla ponuditi plin po nižim cijenama od Ine proći će dosta vremena. Osim toga predviđa se da će cijena nafte, pa tako i plina, u budućnosti rasti. “Bojim se da se cijena nafte, pa tako i plina koji je prati, više neće vraćati na komforne razine ispod sto dolara”, procjenjuje Stevo Kolundžić, bivši savjetnik u Upravi Ine, koji rast cijena nafte povezuje s nuklearnom katastrofom u Japanu zbog koje će vjerojatno rasti potražnja za naftom i plinom. Zlatko Komadina, primorsko-goranski župan, pozvao je državu da smanji ili ukine PDV na plin kako bi se potaknulo veće korištenje tog energenta.