EN DE

Imovina na prodaju ili stečaj

Autor: Ana Blašković; Ivan Pandžić
02. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Nakon što je AZTN zaustavio plan Grada da otpiše dugove Obrtničkoj banci u likvidaciji, njezina imovina ide na javni natječaj

Kakva će izgledati sudbina Obrtničke štedne banke, hoće li naposlijetku završiti u stečaju ili će ga izbjeći u posljednji trenutak, bit će jasnije sredinom ovog mjeseca. Naime, za 17. svibnja na zagrebačkom Trgovačkom sudu određeno je predstečajno ročište na kojem će se utvrditi ima li razloga za pokretanje stečaja nad tom bankom u prisilnoj likvidakciji. Za izbjegavanje stečaja nužno je izjednačiti imovinu i obveze banke pa imovina banke ide na bubanj.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Odriču se potraživanja
Kako to predviđa Zakon o kreditnim institucijama, prisilna Uprava Obrtniče štedne banke sastavila je završnu bilancu koja je pokazala da obveze banke premašuju njezinu imovinu čime je ispunjen zakonski uvjet za pokretanje stečajnog postupka. Stoga su likvidatori banke Dean Balint i Anri Jurčec imenovani od strane HNB-a i DAB-a, Trgovačkom sudu početkom ožujka podnijeli prijedlog za stečaj. U međuvremenu, pak, zagrebačke gradske vlasti u namjeri da spriječe višemilijunski gubitak gradskog depozita, odlučile su odreći se dijela potraživanja kako bi se obveze i imovina banke izjednačila i time anulirao preduvjet za stečaj. Matematika gradonačelnika otprilike je glasila: Grad će se uz potporu Skupštine odreći oko 10 milijuna kuna, umjesto da u stečaju ostane bez 26 milijuna kuna koliko potražuje od Obrtniče štedne banke. U slučaju stečaja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može isplatiti najviše 400.000 kuna koliko zakonski iznosi gornja granica osigurane štednje. No, odrekne li se Grad 10 milijuna kuna, a ostali vjerovnici dijela svojih potraživanja, upravljanom likvidacijom banke moglo bi naplatiti i više.

Kakva će izgledati sudbina Obrtničke štedne banke, hoće li naposlijetku završiti u stečaju ili će ga izbjeći u posljednji trenutak, bit će jasnije sredinom ovog mjeseca. Naime, za 17. svibnja na zagrebačkom Trgovačkom sudu određeno je predstečajno ročište na kojem će se utvrditi ima li razloga za pokretanje stečaja nad tom bankom u prisilnoj likvidakciji. Za izbjegavanje stečaja nužno je izjednačiti imovinu i obveze banke pa imovina banke ide na bubanj.

Odriču se potraživanja
Kako to predviđa Zakon o kreditnim institucijama, prisilna Uprava Obrtniče štedne banke sastavila je završnu bilancu koja je pokazala da obveze banke premašuju njezinu imovinu čime je ispunjen zakonski uvjet za pokretanje stečajnog postupka. Stoga su likvidatori banke Dean Balint i Anri Jurčec imenovani od strane HNB-a i DAB-a, Trgovačkom sudu početkom ožujka podnijeli prijedlog za stečaj. U međuvremenu, pak, zagrebačke gradske vlasti u namjeri da spriječe višemilijunski gubitak gradskog depozita, odlučile su odreći se dijela potraživanja kako bi se obveze i imovina banke izjednačila i time anulirao preduvjet za stečaj. Matematika gradonačelnika otprilike je glasila: Grad će se uz potporu Skupštine odreći oko 10 milijuna kuna, umjesto da u stečaju ostane bez 26 milijuna kuna koliko potražuje od Obrtniče štedne banke. U slučaju stečaja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka može isplatiti najviše 400.000 kuna koliko zakonski iznosi gornja granica osigurane štednje. No, odrekne li se Grad 10 milijuna kuna, a ostali vjerovnici dijela svojih potraživanja, upravljanom likvidacijom banke moglo bi naplatiti i više.

Intervencija AZTN-a
Gladonačelnikov plan podržala je Gradska skupština ali uz uvjet da takav potez odobri Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kako bi se izbjeglo da se potez Grada tumači kao nelegalna potpora poduzetnicima koja je dala mišljenje da je otpis duga upravo nelegalna potpora i time zaustavila originalni plan zagrebačkih gradskih vlasti. “Kako bi se izbjeglo eventualno postojanje elemenata državne potpore ukoliko bi tzv. veliki deponenti unaprijed smanjili svoja potraživanja prema Obrtničkoj štednoj banci u prisilnoj likvidaciji, dogovoreno je da će se imovina u u iznosu od 92,3 milijuna kuna prodati putem javnog i otvorenog natječaja. Prihvatit će se ponuda s najvišom cijenom, a nakon provedenog natječaja, Grad Zagreb će obavijestiti Agenciju o izboru najviše ponude”, rekla nam je Olgica Spevec iz AZTN-a. Nakon što se provede javni natječaj i pronađe eventualno zainteresirani kupac za imovinu banke, ponovno će se procijeniti kolikog bi iznosa potraživanja trebao odreći Grad. Obrtnička štedna banka izrasla u u kreditnu instituciju prisilnim propisom da se iz štedno kreditne zadruge transformira u štednu banku. Inicijalna ideja bila je da će banka biti podrška obrtnicima, no plan nikad nije zaživio.

Izdvojeno

Prekasna rasprava
Propast Obrtničke štedne banke nije se dogodio zbog velikog portfelja loših kredita već zbog premalog kapitala i nemoći njenih vlasnika, zagrebačkih obrtnika, da ju kapitalno prate. Potencijalni gubitak milijuna kuna gradskog novca izazvao u Skupštini zakašnjelu raspravu tko je kriv za njenu propast.

Autor: Ana Blašković; Ivan Pandžić
02. svibanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close