Izjave čelnog čovjeka američkih Saveznih rezervi (Fed) Bena Bernankea bile su dovoljne za dodatni vjetar u leđa ulagačima na američkom tržištu kapitala. Bernanke je poručio kako će u lipnju završiti sa 600 milijardi dolara vrijednim programom otkupa državnih obveznica i, još važnije, Fed će nastaviti s dosadašnjom “popustljivom” monetarnom politikom. Taj je signal iz Feda bio dovoljan ulagačima da poguraju dioničke indekse na rekordne razine. Tako je Nasdaq skočio na 2869 bodova, najviše u posljednjih deset godina, a slijedili su ga Dow Jones sa 12.690, odnosno i S&P sa 1355 bodova. Nastavak popustljive politike Bernanke je pravdao visokom razinom nezaposlenosti te prijetećom inflacijom. “Iako nam je izuzetno važno pokušati pomoći gospodarstvu u stvaranju novih radnih mjesta, smatram da svaki guverner središnje banke razumije da su obuzdavanje inflacije na niskim razinama i njezina stabilnost ključni za uspješno gospodarstvo”, poručio je Bernanke na konferenciji za novinare. Istaknuo je kako je jačanje inflacije, potaknuto rastom cijena sirovina, privremeno. Uostalom, bojazan ulagača i jest da bi Fed mogao zaoštriti monetarnu politiku.

I dalje niska kamata
Također Fed dosadašnju kamatnu stopu nije promijenio te ona i dalje u rasponu od nula do 0,25 posto. Podsjetimo, ta je stopa na snazi od prosinca 2008., odnosno tri mjeseca nakon kolapsa Lehman Brothersa. Ostavljajući kamatnu stopu na toj razini, troškovi posuđivanja i dalje će biti na niskoj razini za neko dulje vrijeme. Međutim, unatoč optimističnoj reakciji ulagača nakon Bernankeovih izjava situacija u SAD-u nije toliko sjajna. Naime, Fed je smanjio procjene rasta američkoga gospodarstva za ovu godinu. Sada ona iznosi između 3,1 i 3,3 posto, dok su prijašnje projekcije govorile o rastu između 3,4 i 3,9 posto. Isto tako Fed je povećao predviđanja o kretanju inflacije. Prema novim projekcijama, inflacija bi se mogla kretati između 2,1 i 2,8 posto, što je drastično povećanje u odnosu na prijašnja očekivanja od 1,3 i 1,7 posto.

Lančana reakcija
Za razliku od tržišta kapitala ulagači na ostalim tržištima nisu imali toliko sreće. Tako je tečaj dolara, zbog nepromijenjene politike Feda, ali i podizanja kamatnih stopa ostalih svjetskih središnjih banaka, oslabio na najnižu razinu u posljednjih 17 mjeseci. Trgovci valutama ističu kako se očekuje da bi dolar lako mogao na razinu od 1,50 dolara za euro (sada je na 1,48). No i cijene roba rastu. Tako je slabljenje dolara uzrokovalo porast cijene nafte na najvišu cijenu u posljednjih šest mjeseci od 113,7 dolara za barel. Zlato je pak na povijesnom vrhuncu od 1532,91 dolara za uncu.