Prihodi od poreza na dohodak u prvom su tromjesečju ove godine lokalnoj upravi pali za 9,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Očekuje se toliki pad i do kraja godine, a 2012. bi on tek trebao biti usporen na manjak od četiri posto u odnosu na 2010. godinu. Rezultat je to podataka koje je predstavila Udruga gradova, koji pokazuju da je lokalna uprava daleko od oporavka dok god postoji visoka nezaposlenost i ne rastu plaće.

Porazni rezultati
Istraživanje je napravljeno na uzorku od 90 reprezentativnih gradova i jasno ocrtava trendove u cijeloj lokalnoj upravi, 566 gradova i općina. Njima u prosjeku porez na dohodak kao najvažniji izvor prihoda čini oko 57 posto proračuna. Međutim, ostatak do 80 do 85 posto čine komunalne naknade i komunalni doprinosi koji oba bilježe padove, potvrdili su nam u Udruzi gradova. Komunalna naknada je smanjena, a komunalni doprinos izrazito ovisi o građevini i investiciji koji su iznimno usporili. “Ne treba imati iluzije. Mi smo se s ovim vratili na razinu prije 2007. godine. I građani i poduzetnici mogu očekivati takav standard i investicijski ciklus. Patit će investicije, obrazovanje, školstvo, vatrogastvo, kultura i sve ostalo vezano na gradske proračune”, kaže Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova. Ističe da bi ostali prihodi trebali imati rast oko devet posto kako bi se kompenzirao pad poreza od dohotka, što je nemoguće upravo zbog udjela komunalnog doprinosa i naknada. Prikupljeni porez na dohodak je lani inače iznosio tek 10,1 milijardu kuna, što je 1,17 milijardi ili 10,33 posto manje nego 2009. godine. U odnosu čak i na 2007. bio je 358 milijuna kuna manji. Lokalnoj upravi je najveći problem nezaposlenost i pad bruto plaća, a sva posljednja istraživanja kažu da bi se tek zaustavljanje rasta nezaposlenosti moglo dogoditi krajem ove ili početkom sljedeće godine. Za rast zaposlenosti potreban je rast BDP-a od četiri posto, dok se Hrvatskoj predviđa tek nešto manje od dva posto, i to sljedeće godine. Zasad je broj zaposlenih u prvom tromjesečju ove godine manji za 2,7 posto nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno je manji za čak 6,5 posto nego 2009. godine. Tek malo ohrabrujući podatak je blagi rast bruto plaća u prvom tromjesečju, ali i taj pozitivni efekt potpuno ukida smanjenje broja zaposlenih osoba. Lokalna uprava se može boriti i dizanjem cijena i prireza, ali i to je kontraproduktivno jer i dalje smanjuje standard građana, otežava zapošljavanje i poslovanje tvrtki.

Tvrtke na mukama
Ovi podaci o padu poreza na dohodak jasno pokazuju da će brojne tvrtke koje su naslonjene na investicije lokalaca imati velikih problema. Uskoro bi se mogli očekivati i rebalansi proračuna koji će pogoditi vjerojatno i zaposlene u upravama i sve građane smanjenjem socijalnih i ostalih prava. Uza sve to, Vlada iako proklamira decentralizaciju, lokalnoj upravi od 2007. tri je puta uzela dio kolača koji im pripada, i to bez konzultacija s njom. Posljednji je slučaj bio lani kada su izmijenjene stope poreza na dohodak. Slučaj je na Ustavnom sudu i lokalci se nadaju da će im se novci vratiti. Prije toga su pogođeni povećanjem neoporezive osnovice, a sve je počelo 2007. oduzimanjem prihoda od poreza na dobit. Zagreb je u svakoj od tih izmjena prošao najgore pa ne čudi što gradonačelnik Milan Bandić gleda prema funkciji na državnoj razini. “Ako se ništa ne promijeni, bilo s razinom zaposlenosti, rastom plaća ili vraćanjem određenih prihoda, doista ćemo biti u teškoj financijskoj situaciji”, zaključuje Runtić.