Da sudstvo čekaju golemi zadaci koje 2006. godine pred njih postavlja Vladina Strategija reforme pravosuđa, potvrđuju i nove, dosad javnosti nepoznate aktivnosti Vrhovnog suda RH. Vrh sudbene vlasti poduzima niz mjera kako bi se koncem iduće godine ispunio plan Vlade u pogledu bitno učinkovitijeg pravosuđa. Takvo je zajedničko opredjeljenje čelnika Ministarstva pravosuđa i Vrhovnog suda upravo dominiralo jučerašnjim skupom u Zagrebu gdje se okupila pravosudna elita da bi još jednom raspravila o predstojećem vrlo zahtjevnom poslu koji, čini se, suci više neće moći izbjeći.

Kritični predmeti
Ako je nakon uvodnog izlaganja ministrice pravosuđa Vesne Škare-Ožbolt ostalo nejasno jesu li svi predsjednici županijskih sudova i četiri najveća Općinska suda suglasni s postavljenim kratkim rokom – jer Vlada traži da sudstvo do kraja 2006. svede većinu od 1,6 milijuna zaostataka na nulu, nakon prezentacije predsjednika Vrnovnog suda Branka Hrvatina nije bilo nikakve dileme da će vrh sudbene vlasti pružiti podršku Vladinim nastojanjima. Izvjesno je i kako će svi suci, uz rad na tekućim i novim predmetima, dobiti u rad i ravnomjerno raspoređene tzv. kritične predmete. S tim u svezi, svaki će sud za rad svakog suca koji je dobio u rad spis koji stariji od tri godine položiti račun Vrhovnom sudu već na kraju prvog kvartala 2006.
Upravo takav bitno povećani angažman uz nadzor nad rješavanjem kritičnih predmeta sugeriraju nove mjere koje je počeo provoditi Vrhovni sud, a koje je jučer detaljno predstavio Hrvatin. Iako uz mjere nisu prezentirane i brojke koje svjedoče o količini posla, sudeći po problemima zagrebačkog Općinskog suda koji ima 19 tisuća predmeta starijih od pet godina, odnosno 65.000 ih je starije od tri godine, sve sudove čeka golem posao jer će se, među ostalim, delegirati predmeti sa sudova koji su “uska grla” na manje opterećene predmetima, a upućivat će se i suci na ispomoć. Prvi će Županijski sudovi u Varaždinu, Bjelovaru i Koprivnici dobiti par tisuća predmeta sa Županijskih sudova u Splitu, Velikoj Gorici i Zlataru da rade na njima.
Zbog suzbijanja tri negativna trenda u sudstvu koji se očituju kroz dugotrajnost sudskih postupaka, preostale zaostatke i povećani broj žalbi građana pred Ustavnim sudom, Vrhovni sud je pripremio paket mjera čija primjena, prema Hrvatinu, navodno u dijelu nižih sudovima daje početne rezultate.
“Znamo da su ročišnici sudaca već sada puni zakazanih rasprava, no morat će naći vremena za rješavanje i hitnih predmeta”, sažeo je Hrvatin.

Kvaliteta suđenja
Na zahtjev Vrhovnog suda, kako je kazao, svi su niži sudovi sastavili opće i detaljne podatke o predmetima koji su stariji od tri godine, u kojima je postupak u prekidu i u kojima je tražena Ustavna zaštita te one koji su iz grupe kaznenih djela iz gospodarskog kriminala i koruptivnih kaznenih djela. U tu ekskluzivnu bazu podataka, koja je tako oformljena i dovršava se, uneseni su podaci o poslovnim brojevima takvih predmeta, o sucu koji je zadužen takvim predmetima te o vremenu započinjanja postupka.
“Zatražili smo ravnomjerni raspored starih predmeta na suce u sudovima radi osiguranja maksimalne brzine rješavanja što većeg broja predmeta u što kraćem vremenu. Svaki sljedeći kvartal, počevši od 31. ožujka 2006. godine, Vrhovni sud će pratiti individualne rezultate rješavanja tih predmeta po svakom sucu te prema informatičkom programu i podacima koji će se dostavljati u VS RH”, najavio je Hrvatin. Od sudova, kako je kazao, zatražio je i da se u navedenim grupama predmeta osiguraju praćenja promptnog zakazivanja rasprave, a za slučaj odgode, rasprave se ne smiju prolongirati na rok dulji od 30 do 45 dana. Vrhovni je sud zatražio i ustrojavanje službi za praćenje i proučavanje sudske prakse u Županijskim sudovima i većim Općinskim sudovima, a podatke o rješavanju tih predmeta kompletirat će individualnim praćenjem kvalitete suđenja kroz način rješavanja drugostupanjskog suda. To znači da će rastući pritisak na povećani angažman sudaca pratiti i kontrola Vrhovnog suda kako odluke prolaze na višim sudovima. Tako bi se spriječio pad kvalitete suđenja u vidu potecijalno većeg broja ukidanja odluka zbog povreda postupovnih propisa i slično.

Mirjana Rigljan nova predsjednica zagrebačkog županijskog suda

ZAGREB – Novom predsjednicom zagrebačkog županijskog suda jučer je imenovana Mirjana Rigljan, dosadašnja šefica istražnog odjela na tom sudu. Mirjanu Rigljan za predsjednicu je imenovala ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt, u ponovljenom natječaju za tu dužnost.“Ona je prva i jedina žena na čelu jednog županijskog suda te jedina žena koja se prijavila na posljednji natječaj”, prokomentirala je nakon imenovanja ministrica pravosuđa. Njeno imenovanje podržalo je i sudačko Vijeće zagrebačkog županijskog suda, kao i opća sjednica Vrhovnog suda. Uz Mirjanu Rigljan, spomenuti sudovi podržali su i kandidature Miroslava Šovanja i Ivana Turudića.
(H)