EN DE

IT sektoru bolje bez ministra informatike

Autor: Bernard Ivezić
26. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Glavna prednost hrvatskih IT tvrtki je to što su male, brzo se prilagođavaju tržištu i ispod su radara političara pa bi im ministarstvo informatike uništilo tu prednost

Iako zazivaju ministra informatike koji bi riješio sve njihove probleme, informatičari u Hrvatskoj zapravo nisu niti svjesni koliko su sretni što politika nije zašla u njihovu ‘butigu’. Ovi moderni Smogovci vjerojatno ne opažaju da hrvatski političari u pravilu osnivaju ministarstva kako bi popisali imovinu prije privatizacije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ili pak kako bi koordinirali javne nabave kroz svoje kanale ili kako bi neki sektor što kvalitetnije upropastili. U pravilu to nikada nije kako bi sami poduzetnici, a pogotovo oni mali, koji i čine kralježnicu domaće IT industrije, tržišno uspjeli. Potvrda je tome Analiza hrvatske ICT industrije u posljednjih deset godina koju je izradila agencije IDC Adriatics. Prema toj analizi hrvatske informatičke tvrtke imaju 15.114 zaposlenih, ima ih 1853, stvaraju 3,3 milijarde kuna dodane vrijednosti i izvoze roba i usluga za 1,92 milijarde kuna. No, ono još važnije je što im svi ti pokazatelji rastu brže čak i od onih u tradicionalno propulzivnim telekomunikacijama. Broj zaposlenih u hrvatskom IT-u godišnje u prosjeku raste 9,2 posto, broj tvrtki šest posto, a dodana vrijednost 16,4 posto. Ne samo što su IT tvrtke u posljednjih deset godina za dva i pol puta povećale broj radnika već im i izvoz godišnje raste po prosječnih čak 23,1 posto. Hrvatska informatika po takvim je pokazateljima usporediva s onom u mnogo razvijenijim zemljama. Znači državama u kojima vlade aktivno rade na tome da nizom politika osnaže visokotehnološke industrije. To su zemlje poput Njemačke u kojima se vodi poticajna energetska politika jer bez električne energije ne rade računala, zatim aktivno unaprijeđuju investicijski ekosistem jer bez kapitala i kontinuiranog osnivanja novih informatičkih startupa neće se pojaviti niti mnoštvo onih koji će postati uspješni. To su također države u kojima se grade tehnopolisi kako bi se mladim informatičarima dala prilika da s gotovo nula kuna kapitala izrade proizvod ili uslugu koja će kasnije kroz poreze i zapošljavanje vratiti uloženo. To su konačno države koje inzistiraju na tržišnom natjecanju i smatraju da su upravo mali i srednji poduzetnici, a ne konsolidirani giganti, temelj uspješnog, prilagodljivog i konkurentnog gospodarstva. U Hrvatskoj se političarima pred nosom dogodilo čudo. Izrasla im je upravo takva informatika. Tragedija bi bila da sad dobije svoje ministarstvo!

Iako zazivaju ministra informatike koji bi riješio sve njihove probleme, informatičari u Hrvatskoj zapravo nisu niti svjesni koliko su sretni što politika nije zašla u njihovu ‘butigu’. Ovi moderni Smogovci vjerojatno ne opažaju da hrvatski političari u pravilu osnivaju ministarstva kako bi popisali imovinu prije privatizacije.

Ili pak kako bi koordinirali javne nabave kroz svoje kanale ili kako bi neki sektor što kvalitetnije upropastili. U pravilu to nikada nije kako bi sami poduzetnici, a pogotovo oni mali, koji i čine kralježnicu domaće IT industrije, tržišno uspjeli. Potvrda je tome Analiza hrvatske ICT industrije u posljednjih deset godina koju je izradila agencije IDC Adriatics. Prema toj analizi hrvatske informatičke tvrtke imaju 15.114 zaposlenih, ima ih 1853, stvaraju 3,3 milijarde kuna dodane vrijednosti i izvoze roba i usluga za 1,92 milijarde kuna. No, ono još važnije je što im svi ti pokazatelji rastu brže čak i od onih u tradicionalno propulzivnim telekomunikacijama. Broj zaposlenih u hrvatskom IT-u godišnje u prosjeku raste 9,2 posto, broj tvrtki šest posto, a dodana vrijednost 16,4 posto. Ne samo što su IT tvrtke u posljednjih deset godina za dva i pol puta povećale broj radnika već im i izvoz godišnje raste po prosječnih čak 23,1 posto. Hrvatska informatika po takvim je pokazateljima usporediva s onom u mnogo razvijenijim zemljama. Znači državama u kojima vlade aktivno rade na tome da nizom politika osnaže visokotehnološke industrije. To su zemlje poput Njemačke u kojima se vodi poticajna energetska politika jer bez električne energije ne rade računala, zatim aktivno unaprijeđuju investicijski ekosistem jer bez kapitala i kontinuiranog osnivanja novih informatičkih startupa neće se pojaviti niti mnoštvo onih koji će postati uspješni. To su također države u kojima se grade tehnopolisi kako bi se mladim informatičarima dala prilika da s gotovo nula kuna kapitala izrade proizvod ili uslugu koja će kasnije kroz poreze i zapošljavanje vratiti uloženo. To su konačno države koje inzistiraju na tržišnom natjecanju i smatraju da su upravo mali i srednji poduzetnici, a ne konsolidirani giganti, temelj uspješnog, prilagodljivog i konkurentnog gospodarstva. U Hrvatskoj se političarima pred nosom dogodilo čudo. Izrasla im je upravo takva informatika. Tragedija bi bila da sad dobije svoje ministarstvo!

Autor: Bernard Ivezić
26. travanj 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close