Iako u Hrvatskoj svoje brendove najviše štite stranci, Državni zavod za intelektualno vlasništvo u prvom je tromjesečju zaprimio dvostruko više zahtjeva za zaštitom domaćih nego stranih brendova. Prema statistici Zavoda tvrtke i građani iz Hrvatske predali su 365 zahtjeva za registracijom žigova, dok je iz inozemstva pristiglo njih 194. Bojan Stipić, direktor tvrtke za menadžment intelektualnog vlasništva Vernexo, kaže da je riječ o trendu koji će biti sve izraženiji.

Zaštićena radioemisija
“Domaće su tvrtke, što zbog krize, što zbog priprema za ulazak konkurencije iz EU, prisiljene štititi svoje ključne proizvode i zato će se broj registracija žigova nastaviti povećavati”, ističe Stipić. Ukupno je u Hrvatskoj registrirano 103.553 žiga, od čega je samo 10.758 domaćih. Najveći dio zaštićenih žigova štiti se izravno iz inozemstva, i to Madridskim ugovorom. Stipić dodaje da se glavno povećanje broja domaćih žigova očekuje kod srednjih i velikih tvrtki.

Prema Glasniku Državnog zavoda, neke od tvrtki koje najjaktivnije štite svoje žigove su Podravka, Kandit i Jadran Galenski laboratorij. U prva tri mjeseca ove je godine svoje brendove intenzivno počeo registrirati Hrvatski telekom. Uz tržišno ime svoje nove mobilne mreže Bonbona, HT je registrirao i nesuđeno ime Vibra te ime pod kojim promovira svoju novu mobilnu tarifu Maraton. Nadalje, u Glasniku Državnog zavoda navodi se da je Kraš, primjerice, registrirao žigove kojim štiti tržišno ime svojih popularnih 505 bombona kao i slogan “S crtom”. Kandit štiti svoje čokoladice “Rum” te drops bombone Mentol, a veterinarsko-farmaceutska tvrtka Genera zaštitila je svoje bivše ime Veterina. Brendove štite i neke poznate osobe, stoji u Glasniku Zavoda za intelektualno vlasništvo. Tako je Vinko Filipić, direktor projekta Fashion.hr, registrirao to tržišno ime, a ime svoje emisije registrirala je i Silva Celebrini. Urednica i voditeljica emisije Hrvatskog radija “Kako Vlada vlada” kaže da je osjećala da to mora učiniti. “Vodim i uređujem tu emisiju od 2000. godine, a već sam naišla na niz sličnih primjera u novinarstvu”, kaže Celebrini.

Polovica zastarjela
Ukupno su domaće tvrtke i građani u posljednjih dvadesetak godina registrirali 19.857 žigova, od kojih polovica više ne vrijedi. Taj je omjer, koji ukazuje na dugovječnost brendova, u prilog inozemnih tvrtki i građana. Iz inozemstva je u hrvatskom državnom zavodu u posljednjih dvadesetak godina registrirano ukupno 21.735 žigova, od čega samo trećina danas više ne vrijedi.Kakve brendove u Hrvatskoj štite strane kompanije pokazuje primjer Deutsche Telekoma koji je ovdje zaštitio imena Spremalica, Telecom Academy i MediaHome, dok je Google zaštitio ime svoga novog tableta Speedbooka.

Primjeri

Spriječio kopiranje
Svoj brend “1. Slana soba” zaštitio je Pavle Petrović, poduzetnik čija se zasad mala tvrtka Snaga soli s desetak zaposlenih širi po Hrvatskoj, BiH i Srbiji. “Donio sam koncept slane sobe iz Kanade i bio prvi, a da me ne bi dalje kopirali, morao sam se zaštititi. Imam 24 zaštićena pečata i zahvaljujući tome spriječio sam kopiranje svog brenda u Splitu i BiH”, kaže Petrović.