Zahvaljujući slabljenju dolara zlato je krajem prošlog tjedna dosegnulo svoju povijesno najvišu cijenu. Fina unca tog plemenitog metala mogla se na međunarodnim burzama prodati i za više od 1512 dolara.

Samo prošlog tjedna cijena zlata porasla je za gotovo dva posto, a petak je zaključio tri uzastopna tjedna u kojima je zlato poskupljivalo. Niti srebro nije zaostajalo te je krajem tjedna dosegnulo najvišu cijenu u posljednjih 31 godinu. Unca srebra je dosegnula gotovo 47 dolara na svjetskim tržištima, poskupivši tijekom tjedna gotovo 10 posto. Srebro je zabilježilo čak pet tjedana neprestanog rasta cijene.Najnovije jačanje potražnje koje je gurnulo zlato i srebro na ovako visoke razine posljedica je slabljenja dolara na deviznim tržištima. Uobičajeno, slabljenje dolara izaziva zabrinutost kod ulagača koji tada ‘sigurnu luku’ potraže u zlatu. No, analitičari komentiraju kako dodatni razlozi za popularnost plemenitih metala leže u zabrinutosti oko visine američkog javnog duga i deficita proračuna te nastavku problema i nesigurnosti u Europi i na Bliskom Istoku. Nagađanja da će Savezne rezerve (Fed) i dalje držati novčane kamatne stope na niskim razinama spustile su dolar na najnižu razinu još od kolovoza 2008. godine. Prema pisanju Wall Street Journala i veliki i maleni investitori podjednako se okreću zlatu kao atraktivnom ulaganju. Uz klasične zlatne šipke, kupuju se i zlatnici, a kompanije koje iznajmljuju sefove sve teže ispunjavaju zahtjeve za pohranom. Ulagači su čak i počeli preferirati kupnju samog metala umjesto kupnje terminskih ugovora. No. zlato bi moglo izgubiti privlačnost smanje li se napetosti na svjetskim financijskim tržištima i vrati li se svijet u uobičajeno stanje u kojem za gospodarski rast nisu potrebni državni poticaji. Neki analitičari upozoravaju da bi se zbog relativno malog tržišta zlata stvari tada mogle preokrenuti prilično brzo.

Disciplina

Manje korisnika najvećeg bonusa
Na kraju 2006. broj polica osiguranja od odgovornosti za uporabu motornih vozila bio je veći od 1,87 milijuna, a premija je prelazila 2,45 mlrd. kuna. Uz prosječnu cijenu police od 1312 kuna čak 86 posto ugovora imalo je 50%-tni bonus. Na kraju 2010. broj AO polica veći je za 115.975, premija je narasla na 2,89 milijardi, a prosječna cijena police je 1456 kn. Policu je poskupjela činjenica da 50%-tni bonus ima 69 posto korisnika.