Nitko od nas ne voli kad ga se u nečemu izostavi. Ako se igdje zbiva nekakav tulum, makar udaljen svjetlosnim godinama, mi to želimo znati. No unatoč tome što radioteleskopi već pedesetak godina pretražuju nebesa u potrazi za tragovima inteligentnog života, ni jedna se galaktička društvena mreža još uvijek nije sprijateljila sa Zemljom.

Međutim, ta kozmička šutnja znanstvenike nije obeshrabrila. Traganje i teoretiziranje o životu u izvanzemaljskim sferama sve je učestalije, a neka zanimljiva nova otkrića idu im u prilog. Astrofizičari su 1995. utvrdili postojanje egzoplaneta putem kretanja zvijezda koje poremećuje privlačenje planeta, za koje su u početku mislili da se radi o plinovitim divovima poput Jupitera. Kasnije su otkriveni novi dokazi pomoću svemirskog teleskopa Kepler vrijednog 600 milijuna dolara. U veljači je Nasa objavila da je otkriveno čak 1235 mogućih novih planeta, a neki su kameniti poput Zemlje. Neki su očito žarki poput Merkuta, a drugi ledeni poput Plutona. “U sljedećih će pet godina astrofizičari pronaći desetke planeta veličinom srodnih našem, a na nekima će se vjerojatno otkriti mogućnost života”, piše za Times astronom sa Sveučilišta u Torontu Ray Jayawardhana. U međuvremenu će se i dalje raspravljati o pojmu “Zone Zlatokose”, tj. područjima gdje je život moguć jer su uvjeti “onakvi kakvi trebaju biti”. Dosad su određeni oblici života pronađeni u vulkanskim odušcima na velikim podmorskim dubinama te suhim dolinama Antarktika. Usto, u prosincu je izašao članak o otkriću bakterije s dna kalifornijskog jezera Mono koja raste pod utjecajem arsena, kojeg se dotad smatralo pogubnim, i bez fosfora, kojeg se smatralo ključnim za razvoj. “Sve nam to daje materijala za razmišljanje o mogućnostima u nekom drugom svijetu”, za Times je izjavio Gerald Joyce, molekularni biolog sa Istraživačkog instituta Scripps u La Jolli.

I dok se robotska letjelica Curiosity, vrijedna 2,5 milijarde dolara, priprema za odlazak na Mars najesen, neki znanstvenici smatraju da bi se za oblicima života moglo tragati i na Titanu, Saturnovu mjesecu okovanom ledenom bljuzgavicom od metana. Pobliže istraživanje mikroba koji proizvode metan značajno bi utjecalo na svijest ljudi jer bi postalo jasno da života ima i u drugim dijelovima svemira. No što je s naprednim civilizacijama? Znanstveni eksperiment SETI, program potrage za izvanzemaljskim inteligentnim oblicima života, još uvijek nije zamro iako dosad nije polučio uspjehe. U sljedećih bi se nekoliko godina kalifornijski Allen Telescope Array mogao proširiti u mrežu 350 povezanih radioteleskopa, čime bi se olakšalo proučavanje udaljenih zvjezdanih sustava. Znanstvenici već raspravljaju o mogućim posljedicama poruka i posjeta bića udaljenih svjetlosnim godinama od Zemlje. “Hoće li doći do nemira ili panike?”, piše kozmolog Paul Davies u knjizi “The Eerie Silence: Renewing Our Search for Alien Intelligence” (Jeziva tišina: ponovna potraga za inteligentnim izvanzemaljskim oblicima života). “Kako će svjetski vođe reagirati? Hoće li takva vijest izazvati strah ili znatiželju?” Lani su znanstvenici tražili od Ureda za svemirska istraživanja UN-a da osmisli plan za doček superpametnih izvanzemaljaca. Voditeljicu ureda, malezijsku astrofizičarku Mazlan Othman, to nije zainteresiralo. “Nisam ja veleposlanica izvanzemaljaca”, izjavila je za Times.

Kevin Delaney

Komentare šaljite na nytweekly@nytimes.com