U “pet do dvanaest”, ili neposredno uoči ljetnog raspuštanja saborskih zastupnika, Sabor je napokon kompletirao novi sastav Savjeta Hrvatske narodne banke. Uz guvernera Željka Rohatinskog, kojemu je novi šestogodišnji mandat potvrđen prošli tjedan, potvrđen je i ponovni izbor Borisa Vujčića za zamjenika guvernera, dok će u kvartetu viceguvernera biti jedno novo ime. Naime, uz Relju Martića i Tomislava Presečana (te Adolfa Matejku kojemu mandat istječe tek dogodine) mandat viceguvernera dobio je i Davor Holjevac, iskusni bankar koji je do prije pola godine bio član Uprave PBZ-a, a nekoliko godina prije i član Uprave Zagrebačke banke.

U Holjevčevu imenovanju iznenađenje je samo u tome što se očekivalo da će u ovoj fazi u Savjet HNB-a on biti izabran kao tzv. vanjski član. No, današnjem saborskom glasovanju prethodilo je povlačenje dosadašnjeg viceguvernera Čede Maletića, a to je donekle promijenilo i konačni prijedlog tzv. unutrašnjih članova Savjeta koje, za razliku od vanjskih, predlaže guverner.
Svoje povlačenje Maletić je obrazložio već uvriježenim “osobnim razlozima”. O tome što ih je potaknulo, moguća tumačenja i poruke nametnuli su nedavni istupi nekih političara koji participiraju u vlasti, a teško je pukom slučaju pripisati i to što je u dijelu medija ovih dana opet potencirano pitanje njegove odgovornosti iz vremena bankarske krize 1998. Ukratko, osam godina poslije ostaje tek pomiriti se s tim da je to hipoteka jednog vremena i da “vlastita istina” i “stvarna odgovornost” u njoj zapravo više i nisu važne.

Tako je više iznenađenja u odnosu na prvotna očekivanja i naznake donio sastav tzv. vanjskih članova Savjeta HNB-a. U skladu s ukupnim brojem članova koje predviđa postojeći zakon o HNB-u (14), Sabor je imenovao i osam tzv. vanjskih članova Savjeta, među kojima je pet novih imena. Naime, uz još jedan mandat za Sandru Švaljek, Branimira Lokina i Silvija Orsaga, članovi Savjeta postali su Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, Vlado Leko i Boris Cota s Ekonomskog fakulteta, Jure Šimović s Pravnog fakulteta te Mladen Vedriš, vlasnik konzultantske kuče Sonder.
Osim što je dijelom iznenadio i imenima, sastav vanjskih članova Savjeta HNB-a izglasan je uz mnogo proceduralnog šlamperaja. Iz opozicijskih redova, ponajprije SDP-a, negodovalo se zbog “silovanja procedure” i nepoštivanja saborskog Poslovnika. Pravila, naime, predviđaju da se prijedlog liste – koju prije samog glasovanja sabornika moraju prihvatiti Odbor za izbor i imenovanja te Odbor za financije i proračun – najprije usuglasi pri klubovima zastupnika pojedinih stranaka.
Iako su se u SDP-u glasno pobunili zbog izostanka međustranačkog dogovora, retorički pitajući tko je zapravo zaokružio sastav i predložio ga nadležnom odboru, prijedlog je u “navrat-nanos” upriličenoj 10-minutnoj stanci protutnjao odborima i jednako brzo prošao u sabornici potrebnom većinom glasova (HDZ je pritom dobio podršku HSP-a).
Hadezeovac Luka Bebić, prema pisanju Hine, istaknuo je kako je “prijedlog kandidata nadležnom odboru dostavljen u suradnji s guvernerom Rohatinskim”. Osim što je u dijelu liste prilično jasan političko-stranački pečat izbora, Bebićev je odgovor zanimljiv i s obzirom na činjenicu da guverner nije nadležan verificirati prijedlog vanjskih članova Savjeta. Metež koji je proteklih dana zbunjivao i članove spomenutih saborskih odbora zato što se približavala ljetna stanka a oni nikako da dobiju prijedlog imena, samo je dodatna indicija da se još do jučer vodila veoma živahna (među)stranačka trgovina “vanjskim” mandatima u Savjetu HNB-a.

Da je tome tako govori i to što je “gužva” stranačkih kandidata potisnula i neka nova imena poput Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, koja su se očekivala u Savjetu, a koja bi svojim profesionalnim profilom zacijelo više doprinijela kvaliteti budućeg rada Savjeta HNB-a.
Politička podrška sama po sebi, dakako, ne bi trebala dovoditi u pitanje kompetentnost pojedinih kandidata ili a priori stvarati zazor od kadrovskih osvježenja. Ali ne bi smjela biti ni isprika za jeftino trgovanje, pritiske i proceduralno muljanje.
Konačno, cijelu priču oko sastava vanjskih članova Savjeta može se promatrati i s aspekta sudbine izmjena Zakona o HNB-u za koje je u Saboru određeno da idu u drugo čitanje, odnosno u daljnju proceduru s početkom jesenskog ciklusa parlamentarnog rada. Imajući u vidu političke manevre u slaganju “vanjskog tima” Savjeta HNB-a, kao i političke pozicije nekih pojedinaca u njemu, prilično je jasno da se nije imalo na umu ekipu s “rokom trajanja” od tri-četiri mjeseca.
Kako bi prema aktualnom prijedlogu novih propisa Savjet HNB-a trebao imati ukupno devet članova, i to svih u profesionalnom statusu (zaposleni u HNB-u) i uz imenovanje na prijedlog guvernera, to može značiti samo dvije stvari. Ili će se na izmjene zakona čekati mnogo duže ili će se u sadržaj izmjena ugraditi osigurači koji će zatečenim (vanjskim) članovima omogućiti nastavak mandata.