Hrvatski telekom razvija sustav za prodaju elektroničkih knjiga kakav u SAD-u ima Amazon.com. Novi sustav, koji se navodno radi u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara pri HGK, omogućit će prodaju e-naslova na Android i iPhone mobitelima, zatim iPadu i Samsung Galaxy Tabu kao i specijaliziranim čitačima e-knjiga. Iako se tržište knjiga u Hrvatskoj procjenjuje do 1,2 mlrd. kuna godišnje, svi se slažu da je niša e-knjiga potpuno nerazvijena.

Sustav za izdavače
Očekuje se da će HT sustav predstaviti tijekom travnja, a službeno su nam potvrdili da je projekt u završnoj fazi. “Usluga je namijenjena ponajprije izdavačima, a realizacijom ovog projekta krajnjem korisniku bit će omogućena kupnja i čitanje knjige na računalu, uređaju na Android i IOS operativnom sustavu te na uređajima koji su namijenjeni prije svega za čitanje elektroničkih publikacija na e-Ink tehnologiji kao što je, primjerice, Amazonov Kindle”, kažu u HT-u. Interes nakladnika za prodajom e-knjiga je velik. Direktor Algoritma i potpredsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK Neven Antičević kaže da planiraju ući u taj segment poslovanja. No, napominje da HT-ova platforma nije rađena specifično za nekog nakladnika već će svaka kuća ugovarati uvjete s operaterom. “To je model prema kojem će raditi i Algoritam, i to nakon što Zajednica da svoje smjernice o toj temi”, navodi Antičević.

Petra Ljevak, direktorica Naklade Ljevak, ističe da im je suradnja s HT-om na području e-knjiga u planu za ovu godinu i da rade istraživanje tržišta o tom novom obliku prodaje. U Profilu pak kažu da već razvijaju svoj projekt prodaje e-knjiga koji planiraju predstaviti u idućih mjesec dana.Direktor Superknjižare Matej Artuković ističe da oni u taj segment poslovanja planiraju ući za pola godine do godine dana te objašnjava da se tržište neće razvijati samo kroz HT. “Riječ je o trendu koji se vani već isprofilirao tako da će Superknjižara najvjerojatnije ponuditi e-čitač na kojem će biti već određena količina besplatnih knjiga, a ostatak će se prodavati preko posebnog web-servisa kao što to radi Amazon”, pojašnjava Artuković te dodaje da su cijene takvih čitača danas pale do 500 kuna. Konkurent novoj HT-ovoj usluzi je i splitski TookBook, prva hrvatska platforma za prodaju e-knjiga. Marin Maletić, direktor splitske tvrtke Lamaro, koja je razvila TookBook, ističe da u svom sustavu već imaju 300.000 e-knjiga.

Stižu i hrvatski naslovi
“Drago mi je što HT planira ući na ovo tržište jer to će pomoći promociji tog segmenta poslovanja. TookBook je razvijen u Hrvatskoj i uspješan je izvozni proizvod. Uz inozemne klijente od prošlog Interlibera do sada zaključili smo i suradnju s nekoliko domaćih nakladnika pa ćemo uskoro ponuditi nekoliko stotina hrvatskih naslova”, kaže Maletić. Srđan Gulić, direktor Strijelca, prvoga hrvatskog nakladnika e-knjiga, vrlo je skeptičan prema uspjehu e-knjiga u nas.“Drago mi je što će se veći broj tvrtki pozabaviti tržištem u koje smo zagrizli prije više od 10 godina, ali sumnjičav sam prema njihovu uspjehu jer šire mase knjige ne zanimaju”, smatra Gulić.

Superknjižara

‘To je velik izazov za nakladnike’
Matej Artuković, direktor zagrebačke Superknjižare, vjeruje da će se hrvatsko tržište e-knjiga razviti ali to očekuje tek za otprilike dvije godine, kako zbog vremena potrebnoga da se izgrade nove navike u kupaca, tako i zbog samih nakladnika. “E-knjige će promovirati najveći domaći nakladnici jer će im to povećati prodaju. Međutim, u Hrvatskoj još dosta stvari nije riješeno u vezi s prodajom e-knjiga, počevši od PDV-a pa do činjenice da je zapravo riječ o bitno drukčijem načinu prodaje knjiga. Od cijene tiskanih knjiga do 10 posto može ići autoru, dok kod e-knjiga cilj je da autoru ide do 50 posto te cijene, što je velik izazov za nakladnike”, kaže nam Matej Artuković.

I Algoritam planira ući u taj segment poslovanja
N. Antičević Algoritam

Suradnja s HT-om oko e-knjiga u planu je za ovu godinu
P. Ljevak Naklada Ljevak

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

ubrzana digitalizacija

Bez njih nema ni struje ni interneta: zašto su kabeli postali najvažnija infrastruktura Europe