Prodajom Maxija, najvećega srpskog trgovačkog lanca, belgijskoj kompaniji Delhaize potpuno je promijenjena “krvna slika” maloprodajnoga tržišta u toj državi na kojem su sada “glavni igrači” strane trgovačke kuće koje zauzimaju oko 60 posto tržišta. Maxi je pokrivao, prema podacima matičnog Delta holdinga, 38,2 posto, ali upućeni smatraju da je taj postotak veći, pa je čak i antimonopolska komisija svojedobno donijela rješenje o dominantnom položaju Maxija na srpskom tržištu. Kupoprodajni ugovor između Delhaize i Delte je potpisan, ali će preuzimanje stopostotnog vlasništva, plaćenog 932,5 milijuna eura, trajati do jeseni. Za to vrijeme Komisija za zaštitu konkurencije treba dati “zeleno svjetlo” da se ugovor realizira. Delhaize je već podnio zahtjev Komisiji da ocjeni bi li preuzimanjem Maxija postao monopolist na tržištu. Kako stvari stoje, gotovo je sigurno da će Komisija odobriti akviziciju iako aranžman Delhaizea s Deltom osporavaju mali dioničari C marketa koji traže da im Miroslav Mišković plati razliku između cijene po kojoj je od njih kupio dionice i one po kojoj ih je prodao belgijskoj kompaniji.

Sređivanje tržišta
Pod pritiskom tadašnje vladajuće strukture Mišković je platio dioničarima 300 eura za dionicu, a od Delahaize je naplatio 730 eura. Vrijednost Maxijevih dionica porasla je i kasnijim ulaganjima u njegovu prodajnu mrežu, koja se osim Srbije proširila i na Bugarsku, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te Albaniju. Uz Belgijance, najveće trgovačke lance imaju ljubljanski Mercator, koji pokriva 11 posto, i Agrokorova Idea s blizu osam posto. Mercator u Srbiji posluje pod nazivom Mercator S i dosad je u gradnju trgovačke mreže uložio više od 300 milijuna eura. Mercator u Beogradu ima veliki trgovački centar koji se po veličini nalazi na trećemu mjestu, odmah iza Ušća, sagrađenoga kapitalom biznismena Petra Matića i američke banke Merrill Lynch te Delta Cityja Miroslava Miškovića, a Agrokorova Ekstra Idea se nalazi na četvrtome mjestu. U sva četiri trgovačka centra posluju brojne srpske i strane tvrtke jer su im investitori iznajmili prodajni prostor. Tako u Ušću Idea ima velik hipermarket. Osim Beograda Mercator i Agrokor imaju hipermarkete u Novom Sadu, Nišu, Čačku, Kragujevcu, Smederevu i drugim gradovima. Agrokor je najzastupljeniji u vojvođanskim gradovima te u Nišu, u kojemu ima 33 samoposluge, kupljene od tamošnjega niškog trgovačkog poduzeća Angroprometa. Agrokor je u Nišu kupio i trgovine koje su pripadale Swisslionu Rodoljuba Draškovića, brata od političara Vuka Draškovića i vlasnika tvornice Swisslion u Sisku. Ako Agrokor uđe u vlasničku strukturu Mercatora, njegova pokrivenost srpskog tržišta će se povećati, ali bez opasnosti da će time steći dominantan položaj jer će Delhaize zadržati vodeću poziciju. Osim spomenutih stranih kompanija koje zauzimaju vodeća mjesta u maloprodaji u Srbiji još posluju njemački Metro te slovenske tvrtke Merkur i Tuš.

Od srpskih kompanija najveći postotak od četiri posto pripada novosadskom Univerexportu, dok samostalne trgovine, u vlasništvu pojedinaca, zajedno pokrivaju 32 posto tržišta. Njihov se broj posljednjih godina osjetno smanjuje pred “naletom” velikih trgovačkih lanaca tako da im je udio na tržištu pao sa 49 na spomenutih 32 posto s tedencijom daljnjeg smanjivanja, jer su sve brojnija zatvaranja trgovina tzv. malih trgovaca. Dosadašnja raširenost trgovačkih lanaca u Srbiji nije odgovarala potrošačima, ponajviše zato što je Maxi držao velike marže koje su se kretale od 22 do 42 posto. Osim toga što je u Deltinoj “obitelji” ostvarivao najveći godišnji prihod od oko dvije milijarde eura samo u Srbiji, Mišković ga je morao prodati zbog visokih dugova prema dobavljačima i poslovnim bankama. U medijima se spekulira s dugom od milijardu eura. Delhaize je prihvatio obvezu da s 300 milijuna eura isplati potraživanja dobavljača koji su zbog višemjesečnih dugovanja počeli otkazivati isporuku robe lancu Maxi. Među prvima je poslovne odnose s Miškovićem otkazao Rodoljub Drašković i to još prije 18 mjeseci. Dolaskom belgijske kompanije potrošači očekuju sređivanje maloprodajnog tržišta, odnosno smanjivanje marži, bolju opskrbljenost srpskom i stranom robom, osobito u starom dijelu Beograda, u kojemu je Maxi pokrivao gotovo 80 posto tržišta. Bolje dane očekuju i proizvođači roba jer računaju da će Delhaize na vrijeme izmirivati obveze prema njima za razliku od Miškovića, koji je pojedinim dobavljačima kasnio s isplatom i godinu dana i da će preko njegove mreže plasirati robu u inozemstvo.

Dominantni stranci
Među potrošačima je rašireno uvjerenje da je Delta zbog dobrih odnosa njezina vlasnika s vladajućim strukturama diktirala “pravila igre” u maloprodaji na njihovu štetu. Nakon što je Maxi prodan, prevladava uvjerenje da će se postojeće prilike izmijeniti. Prije svega očekuje se dolazak još nekih velikih inozemnih trgovačkih kuća kojima su zbog Deltina monopola vrata bila zatvorena. Tako su od dolaska u Srbiju svojedobno odustali francuske kompanije Cora i Danone. Sada dolazak u Srbiju najavljuju njemački Lidl i francuski Carrefour. Lidl je već osnovao poduzeće u Srbiji koje će se baviti ispitivanjem tržišta pa će ovisno o tome i ovisiti konačna odluka. U svakom slučaju, na srpskom maloprodajnom tržištu bit će povećana konkurencija inozemnih trgovačkih kuća jer tamošnje tvrtke nemaju kapital za veće proširenje. Prije će se dogoditi da će se morati povlačiti pred inozemnom konkurencijom. Procjena je da će glavnu “bitku” za srpsko tržište voditi Mercator i Agrokor, a ako ipak dođe do najavljenog ulaska zagrebačkoga koncerna u ljubljansku trgovačku kuću, onda imaju najveće izglede da postanu ozbiljan konkurent Dalhaizeu u podjeli trgovačkoga kolača. Prema službenoj procjeni, godišnja vrijednost srpskoga maloprodajnog tržišta procjenjuje se na oko 10 milijardi eura.

Mercator-H

Trgovačka marka: ‘Za svoj novac želim dobiti najviše’
Danas kada se svaka kuna u većini hrvatskih kućanstava “tri puta okreće”, građani posebnu pozornost daju omjeru kvalitete proizvoda za novac uložen u svakodnevnoj kupnji. Proizvodi privatnih robnih marki postali su neizostavan sadržaj potrošačke košarice, posebno kada je poznato da se pod robnom markom trgovačkog lanca prodaju proizvodi poznatih stranih i domaćih proizvođača. Niža i povoljnija cijena tog asortimana ne znači nižu kvalitetu, već je rezultat manjih ulaganja u promidžbu ili dizajn ambalaže jer se promoviraju kroz snagu i reputaciju trgovačkog lanca pod čijim se zaštitnim znakom plasiraju na tržište. Takav je slučaj s trgovačkom markom Mercatora iza koje stoji više od 60 godina rada prema standardima visoke razine usluge i kvalitete ponude. Trgovačka marka Mercatora broji više od tisuću proizvoda priznatih hrvatskih i stranih proizvođača raspoređenih u sedam linija. Ponuda obuhvaća asortiman za svakodnevnu uporabu u kućanstvu i u odnosu na poznate brendove mogu biti jeftiniji i do 60 posto, ovisno o kategoriji i vrsti. Proizvodi trgovačke marke nalaze se u svim Mercatorovim prodavaonicama, kako u Hrvatskoj, tako i na drugim tržištima. U ponudu se uključuju i proizvodi proizvođača lokalne zajednice, pri čemu je vodeći kriterij u odabiru proizvođača provjerena kvaliteta proizvodnje.