BRUXELLES – Ministri financija Europske unije nisu pozitivno dočekali ideju o tome da se povećaju krediti Europske investicijske banke (EIB) zemljama izvan Europe, i to za 50 posto, odnosno na 31,5 milijardi eura u razdoblju od 2007. do 2013. godine. Sadašnji kreditni ciklus EIB-a – s plafonom od 20,7 milijardi eura za zemlje izvan EU – istječe 2007. godine.
Ministri će 10. listopada dati konačan prijedlog o kreditnim sredstvima koje će EIB do kraja 2013. godine moći plasirati u zemlje izvan Unije.Kako je rekao europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Joaquin Almunia, nakon sastanka ministara financija u utorak ovoga tjedna, sadašnja aktivnost EIB izvan EU je značajna i u budućnosti treba očekivati veća bankovna ulaganja diljem svijeta. Komisija je predložila da tri zemlje, kandidati za ulazak u Uniju – Turska, Makedonija i Hrvatska – dobiju ukupno devet milijardi eura.Kredite bi trebale dobiti i zemlje na području Sredozemlja, ali je predloženo i da EIB proširi djelatnost i na Latinsku Ameriku, na azijske zemlje, te na južnu Afriku.Većina ministara financija EU, međutim, smatra da bi se, kako je to na sastanku s Almunijom rekao nizozemski ministar Gerrit Zalms, EIB u budućnosti trebala usmjeriti na zemlje kandidate za ulazak u EU, a tek potom i na regiju Azije i Latinske Amerike. Zalms je rekao da EIB ne bi trebao biti kopija Svjetske banke.
I ministri iz Španjolske, Danske i Mađarske također su se založili da banka usmjeri svoje djelovanje na regiju, odnosno na europske prioritete.Prijedlog Komisije podržao je samo malteški ministar Lawrence Gonzi koji smatra da bi zajmovi zemljama sjeverne Afrike mogli smanjiti ilegalnu imigraciju iz zemalja te regije u EU. EIB je osnovana sa zadatkom da potpomaže privredni razvoj zemalja koje su se u prošlosti nalazile ili se još nalaze izvan EU.
(H)
BRUXELLES – Ministri financija Europske unije nisu pozitivno dočekali ideju o tome da se povećaju krediti Europske investicijske banke (EIB) zemljama izvan Europe, i to za 50 posto, odnosno na 31,5 milijardi eura u razdoblju od 2007. do 2013. godine. Sadašnji kreditni ciklus EIB-a – s plafonom od 20,7 milijardi eura za zemlje izvan EU – istječe 2007. godine.
Ministri će 10. listopada dati konačan prijedlog o kreditnim sredstvima koje će EIB do kraja 2013. godine moći plasirati u zemlje izvan Unije.Kako je rekao europski povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Joaquin Almunia, nakon sastanka ministara financija u utorak ovoga tjedna, sadašnja aktivnost EIB izvan EU je značajna i u budućnosti treba očekivati veća bankovna ulaganja diljem svijeta. Komisija je predložila da tri zemlje, kandidati za ulazak u Uniju – Turska, Makedonija i Hrvatska – dobiju ukupno devet milijardi eura.Kredite bi trebale dobiti i zemlje na području Sredozemlja, ali je predloženo i da EIB proširi djelatnost i na Latinsku Ameriku, na azijske zemlje, te na južnu Afriku.Većina ministara financija EU, međutim, smatra da bi se, kako je to na sastanku s Almunijom rekao nizozemski ministar Gerrit Zalms, EIB u budućnosti trebala usmjeriti na zemlje kandidate za ulazak u EU, a tek potom i na regiju Azije i Latinske Amerike. Zalms je rekao da EIB ne bi trebao biti kopija Svjetske banke.
I ministri iz Španjolske, Danske i Mađarske također su se založili da banka usmjeri svoje djelovanje na regiju, odnosno na europske prioritete.Prijedlog Komisije podržao je samo malteški ministar Lawrence Gonzi koji smatra da bi zajmovi zemljama sjeverne Afrike mogli smanjiti ilegalnu imigraciju iz zemalja te regije u EU. EIB je osnovana sa zadatkom da potpomaže privredni razvoj zemalja koje su se u prošlosti nalazile ili se još nalaze izvan EU.
(H)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu