EN DE

Evidencije zaživjele nakon početnog šoka

Autor: Ivor Fuka,VLM
16. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Marko Emer, član HUP — Udruge malih i srednjih poduzetnika i predsjednik Uprave Klisinga, za Poslovni dnevnik govori o stanju nakon osam mjeseci provedbe Pravilnika o evidenciji rada

Već osam mjeseci u Hrvatskoj se primjenjuje Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Nakon početnog šoka i nesnalaženja poslodavaca te nekoliko naplaćenih i nimalo nezanemarivih kazni za nepoštivanje pravilnika, tržište se ustabililo. Tim povodom razgovarali smo s Markom Emerom, direktorom Klisinga, jedne od vodećih domaćih tvrtki u proizvodnji sustava za evidenciju radnog vremena.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Kada rezimiramo iskustva nakupljena u posljednjih osam mjeseci, otkako je na snagu stupio novi pravilnik, kakvi su Vaši dojmovi?
Stanje na tržištu se bitno promijenilo. Isprva većina poslodavaca pravilnik nije shvatila dovoljno ozbiljno, ali već nakon prvih inspekcija na terenu, stvar se počela naglo mijenjati. Poslodavci su uvidjeli da im je povoljnija opcija investirati u kvalitetan sustav evidencije radnog vremena nego nepotrebno plaćati kazne. Danas čak možemo govoriti i o trendu uvođenja takvih sustava u tvrtke, poglavito u one srednje i manje, jer veće tvrtke mahom već imaju postavljene sustave evidencije radnog vremena.

Već osam mjeseci u Hrvatskoj se primjenjuje Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima. Nakon početnog šoka i nesnalaženja poslodavaca te nekoliko naplaćenih i nimalo nezanemarivih kazni za nepoštivanje pravilnika, tržište se ustabililo. Tim povodom razgovarali smo s Markom Emerom, direktorom Klisinga, jedne od vodećih domaćih tvrtki u proizvodnji sustava za evidenciju radnog vremena.

Kada rezimiramo iskustva nakupljena u posljednjih osam mjeseci, otkako je na snagu stupio novi pravilnik, kakvi su Vaši dojmovi?
Stanje na tržištu se bitno promijenilo. Isprva većina poslodavaca pravilnik nije shvatila dovoljno ozbiljno, ali već nakon prvih inspekcija na terenu, stvar se počela naglo mijenjati. Poslodavci su uvidjeli da im je povoljnija opcija investirati u kvalitetan sustav evidencije radnog vremena nego nepotrebno plaćati kazne. Danas čak možemo govoriti i o trendu uvođenja takvih sustava u tvrtke, poglavito u one srednje i manje, jer veće tvrtke mahom već imaju postavljene sustave evidencije radnog vremena.

Koje su najčešće primjedbe poduzetnika, a na koje probleme nailaze proizvođači?
Kao kod svake nove zakonske odredbe ili pravilnika, uvijek se javljaju otpori, navode se problemi koji katkada to ustvari nisu. Najviše je prigovora da je takav način evidencije za male, pa čak i srednje tvrtke, besmislen te da je to bespotrebna administracija. Međutim, nakon uvođenja takvih sustava, većina ih je svoj benefit uočila vrlo brzo, te se pretvaraju u zadovoljne korisnike. S naše pozicije, vrlo često je teško poduzetnicima objasniti generalnu korist sustava. Koristeći se raznim metodama, od prezentacija, komparativnih analiza do besplatnih pilot instalacija, pokušava se na tržištu dati uvid u korisnost novog načina vođenja evidencije. Ušteda na svakom radnom satu, pogotovo u današnje recesijsko vrijeme izniman je faktor u racionalizaciji poslovanja, te često menadžeri nisu ni svjesni koliko discipline, odgovornosti i uštede, kod radne snage, donose ovakvi sustavi. Današnja vrhunska rješenja, nisu samo suhoparno prikupljenje podataka o dolascima i odlascima uposlenih. Oni su sofisitcirana poslovna oruđa koja pomažu u upravljanju ljudskim resursima.

Imate li neke konkretne podatke ili procjene koliko je tvrtki do sada počelo koristiti evidencijske sustave?
Ako trziste podijelimo na velike, srednje i male tvrtke, kod velikih tvrtki postotak korištenja sustava prelazi 92 posto, što je vrlo dobra brojka, pogotovo uzmemomo li u obzir da je europski prosjek tek nešto viši – 94 posto. Srednje tvrtke do sada su uglavnom koristile ili primitivne ili nikakve sustave evidencije radnog vremena. Danas se to mijenja, ali zbog vrlo teškog stanja u privredi, tempo je nešto sporiji od očekivanog. Iskustva nekih drugih zemalja eurozone kod donešenja sličnih pravilnika, bitno su bolja. Što se tiče malih tvrtki, one se najteže odlučuju na uvođenje elektronskih sustava, a pretpostavljam da cijena nije razlog tome, jer ona za njih uistinu nije previsoka. No, svakom ovakvom medijskom podrškom, stanje će se bitno popravljati na bolje.

Kvaliteta proizvoda

U kojoj mjeri su nekvalitetni sustavi zastupljeni na hrvatskom tržištu i kakva je budućnost sektora?
Nažalost, kao i u svakom segmentu trzišta, uvijek postoje bolji i lošiji proizvodi, a u našem sektoru ima zbilja
neupotrebljivih proizvoda. Većina ih dolazi iz susjednih nam zemalja, ali ima tu i domaćih uradaka. Sa softverske strane apsulutna je preporuka hrvatski proizvod, a ima ih nekoliko kvalitetnih na tržištu, dok su dva u cjelosti prilagođena novom pravilniku. Strana rješenja uvijek su upitna kod prilagodbe domaćoj legislativi i problematična kod potrebnih izmjena, te često ne odgovaraju načinu rada tvrtki kod nas. Kod hardvera, također treba biti oprezan, jer tržište vrvi jefitnim kineskim rješenjima, za koja možda već ubrzo više neće biti rezervnih dijelova, a ni njihovih proizvođača. Kuponja takvih uređaja uvijek je najskuplja opcija. Moj savjet je – domaći softver, referentna lista, hardver s porijeklom i tradicijom. Budućnost ovog sektora u Hrvatskoj je neupitna i lijepo je vidjeti da imamo kvalitetnih proizvoda. To je definitvno preporuka svim poduzetnicima i menadžerima koji oklijevaju i premišljaju se o uvođenju sustava u svoje tvrtke. Moj odgovor je – da, uvedite ga, benefite ćete osjetiti vrlo brzo.

Autor: Ivor Fuka,VLM
16. ožujak 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close