U nekim drugim okolnostima, tjedan dana uzastopnog rasta vrijednosti dvaju domaćih burzovnih indeksa zasigurno bi mogao poslužiti kao poprilično kredibilno opravdanje za iniciranje uobičajene akumulacije profita i zaustavljanje aktualnog pozitivnog trenda. Međutim, tzv. ‘Pliva-efekt’ traje i traje, a brojni investitori sada već tjednima niti ne pomišljaju na suzdržanost, a kamoli na mogućnost da u značajnijoj mjeri unovče ostvarene dobitke. Naravno, odstupanja od tog pravila nije odveć teško pronaći, no promatramo li zbivanja na tržištu kroz prizmu kretanja burzovnih indeksa, situacija se još uvijek doima gotovo idiličnom. Jer nakon što je poduža opsjednutost zbivanjima vezanima za Plivu (PLVA-R-A) na neko vrijeme gurnula ostatak tržišta sasvim u drugi plan, situacija se drastično promijenila, a veliki se broj investitora, oboružan slobodnim kapitalom, dao u aktivnu potragu za svojim favoritima, rapidno nadoknađujući period slabije aktivnosti.Tako je VIN indeks jučer ostvario rast od 1,2 posto, primaknuvši se na korak do aktualnog rekorda (s početka svibnja), nošen solidnom izvedbom dvaju najvažnijih komponenti indeksa. Riječ je o Maistri (MAIS-R-A) i Ericsson Nikoli Tesli (ERNT-R-A), pri čemu je su dionice potonjega prikupile uvjerljivih 4,2 milijuna kuna prometa, što je izravna posljedica pokušaja da se ugrozi granica od 2.100 kuna. Što kupcima ovoga puta nije pošlo za rukom (spomenuta je brojka figurirala tek kao gornja granica fluktuacijskog raspona), ali je konačan rezultat svejedno bio pozitivan. Barem u kategoriji prosječne cijene, koja je dogurala do 2.093 kune, dok je zaključna cijena ostala nepromijenjena (na 2.080 kuna). Maistra se pak, kao jedan od najtraženijih predstavnika turističkog sektora, domogla novog rekorda od 245 kuna, prikupivši usto i nešto više od 800 tisuća kuna prometa, što je bilo sasvim dovoljno za pozitivnu izvedbu, odnosno, rast cijene od 2,1 posto (na 240 kuna).

Međutim, nekolicina izdanja ipak nije odoljela pritisku prodavatelja koji su ipak poželjeli pospremiti zaradu, što se ponajprije odnosi na povlaštene dionice Adris grupe (ADRS-P-A), koje, za razliku od prethodnoga dana, nisu uspijevale preskočiti granicu od 3.800 kuna, pred kojom su kupci uredno – zastajali. Zbog čega su dionice tijekom jučerašnje trgovine bile konstantno na negativnom teritoriju, spustivši se u jednom trenutku sve do minimalnih 3,671 kunu. Ali nakon doista dramatičnog rasta (uvjetovanog isključivo prebacivanjem kapitala, a ne fundamentalnim faktorima) u posljednja dva tjedna, jučerašnji pad od 1,6 posto (na 3.720 kuna) ama baš nikoga ne bi trebao iznenaditi. No potražnja za dionicama rovinjske tvrtke je i dalje solidna, što pokazuje i 12,6 milijuna kuna registriranog prometa. U skladu s očekivanjima, u iščekivanju svježih vijesti, Pliva se i dalje zadržava unutar prilično uskog raspona oscilacija (765 – 770,5 kuna), klizeći polako na negativan teritorij, ali bez značajnijih pomaka cijene, koja je ovoga puta na kraju trgovine bila jednaka dnevnom maksimumu, što je bilo dovoljno tek za minornih 0,2 posto minusa. Sasvim razumljivo, bitno je splasnuo i obujam trgovine (7,8 milijuna kuna), čime je Pliva, barem privremeno, izgubila status najlikvidnije domaće dionice. Jedan od istaknutih hi-flyera, a time i logičnih kandidata za korekciju, po mnogima je i Viro (VIRO-R-A), no špekulacije o izdašnoj dividendi prodavatelje još uvijek drže na pristojnoj udaljenosti, zbog čega je cijena dionica ostala nepromijenjena (na 600 kuna), a dnevni promet (u odnosu na dan ranije) prepolovljen, na 2,8 milijuna kuna.

Slatinska banka niže rekorde
U Varaždinu je ponovno briljirala Slatinska banka. Ovoga je puta razlog konkretan interes KBC-a i BKR-a za ulazak u vlasničku strukturu. Njezine su redovne dionice (SNBA-R-A) uz više od 800 tisuća kuna prometa rastom od 4,5 posto zašle duboko iznad 2.000 kuna (2.150 kn). S druge strane, povlaštene su dionice (SNBA-P-A) uz 274 tisuće kuna vrijednost povećale 1,78 posto.