Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Korporativni pravnici uz pomoć HGK traže da se izjednače s odvjetnicima

Autor: Suzana Varošanec
12. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Ako se pravnici zaposleni u privredi izbore za profit poslodavcima koje uspješno zastupaju u parnicama, velike kompanije ostvarile bi zaradu od nekoliko milijuna kuna

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević prepoznaje interes za redefiniranje položaja pravnika u gospodarstvu u okviru Zakona o parničnom postupku, a koji su iskazali i najveći gospodarski subjekti kao što su T-HT, Končar, Dalekovod, Autohrvatska te mnogi drugi. Uz akademsku zajednicu na čelu sa svim hrvatskim pravnim fakultetima, koji su dali načelno “zeleno svjetlo” zakonskom izjednačenju korporativnih pravnika s odvjetnicima, prema informacijama Poslovnog dnevnika, Vidošević osobito snažno podupire interes poduzetnika i njihovih korporativnih pravnika.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Otvoren sukob
Praktički se Vidošević izložio potencijalno i otvorenom sukobu s Hrvatskom odvjetničkom komorom kojoj, kako se čini, ne odgovara da pravnici u kompanijama dobiju pravo kojim bi regresirali troškove zastupanja u parnicama koje uspješno završe u korist svog poslodavca, a što traže po uzoru na kolege odvjetnike. To bi rješenje moglo biti i dodatni pritisak te smanjenje tržišnog kolača u parnicama mnogim odvjetnicima čiji će se položaj i onako redefinirati u konkurenciji sa stranim odvjetničkim kućama zbog liberalizacije propisa u sklopu procesa eurointegracija. U velikoj utakmici koju pravnici u gospodarstvu vode protiv odvjetnika, ovaj put, i pomoću bezrezervne podrške najvećih kompanija i Komore, rastu im i šanse da će se izboriti za status kojim više ne bi bili zakonski marginalizirani i praktički izjednačeni sa statusom čistačice. Vidošević, iako obilato pomaže te je u sklopu Komorinih redovnih aktivnosti poduzeo niz akcija, zasad ne uspijeva kod ministrice pravosuđa Ane Lovrin postići da se “prelomi” novo zakonsko rješenje. Tim bi rješenjem, jednostavno rečeno, gospodarski subjekti preko svojih pravnika koji ih zastupaju dobili naknadu troškova u parnicama u kojima pobijede drugu stranu. Godišnja zarada zbog priznavanja troškova zastupanja pravnicima koju bi svaki veliki poduzetnik ostvario u zavisnosti od uspjeha u sporu, prema procjenama iz privrede, kreće se od nekoliko do više desetaka milijuna kuna po poduzeću. Toliko bi manje ostalo prihoda najvjerojtanije za odvjetništvo. Od Ministarstva pravosuđa, u kojem se izrađuje novi zakonski prijedlog promjena parničnog propisa, Vidošević traži da se uvedu nova pravila igre za 10 tisuća korporativnih pravnika, a od kojih oko 6000 ima položeni pravosudni ispit. Razlog izrazitog angažmana Komore su brojni problemi gospodarstvenika koji nastaju jer taj propis zastupanje veže uz odvjetnike, odnosno uz punomoćnike.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević prepoznaje interes za redefiniranje položaja pravnika u gospodarstvu u okviru Zakona o parničnom postupku, a koji su iskazali i najveći gospodarski subjekti kao što su T-HT, Končar, Dalekovod, Autohrvatska te mnogi drugi. Uz akademsku zajednicu na čelu sa svim hrvatskim pravnim fakultetima, koji su dali načelno “zeleno svjetlo” zakonskom izjednačenju korporativnih pravnika s odvjetnicima, prema informacijama Poslovnog dnevnika, Vidošević osobito snažno podupire interes poduzetnika i njihovih korporativnih pravnika.

Otvoren sukob
Praktički se Vidošević izložio potencijalno i otvorenom sukobu s Hrvatskom odvjetničkom komorom kojoj, kako se čini, ne odgovara da pravnici u kompanijama dobiju pravo kojim bi regresirali troškove zastupanja u parnicama koje uspješno završe u korist svog poslodavca, a što traže po uzoru na kolege odvjetnike. To bi rješenje moglo biti i dodatni pritisak te smanjenje tržišnog kolača u parnicama mnogim odvjetnicima čiji će se položaj i onako redefinirati u konkurenciji sa stranim odvjetničkim kućama zbog liberalizacije propisa u sklopu procesa eurointegracija. U velikoj utakmici koju pravnici u gospodarstvu vode protiv odvjetnika, ovaj put, i pomoću bezrezervne podrške najvećih kompanija i Komore, rastu im i šanse da će se izboriti za status kojim više ne bi bili zakonski marginalizirani i praktički izjednačeni sa statusom čistačice. Vidošević, iako obilato pomaže te je u sklopu Komorinih redovnih aktivnosti poduzeo niz akcija, zasad ne uspijeva kod ministrice pravosuđa Ane Lovrin postići da se “prelomi” novo zakonsko rješenje. Tim bi rješenjem, jednostavno rečeno, gospodarski subjekti preko svojih pravnika koji ih zastupaju dobili naknadu troškova u parnicama u kojima pobijede drugu stranu. Godišnja zarada zbog priznavanja troškova zastupanja pravnicima koju bi svaki veliki poduzetnik ostvario u zavisnosti od uspjeha u sporu, prema procjenama iz privrede, kreće se od nekoliko do više desetaka milijuna kuna po poduzeću. Toliko bi manje ostalo prihoda najvjerojtanije za odvjetništvo. Od Ministarstva pravosuđa, u kojem se izrađuje novi zakonski prijedlog promjena parničnog propisa, Vidošević traži da se uvedu nova pravila igre za 10 tisuća korporativnih pravnika, a od kojih oko 6000 ima položeni pravosudni ispit. Razlog izrazitog angažmana Komore su brojni problemi gospodarstvenika koji nastaju jer taj propis zastupanje veže uz odvjetnike, odnosno uz punomoćnike.

Europska praksa
Vidošević smatra da bi se ovdašnji propisi trebali približiti praksi koja postoji u 17 zemalja EU pa u dopisu koji ipak više od mjesec dana leži u ladici Ministarstvu pravosuđa i ističe da su pravnici u gospodarstvu od velike važnosti u poslovanju gospodarskih subjeta. To što Vidošević konkretno traži od Vlade je da za ustupak pravnicima u obliku nove zakonske formulacije kojom se definira da “stranku koja je trgovačko društvo mogu zastupati pravnici koji su u radnom odnosu u trgovačkom društvu” zapravo zakine odvjetnike. Pritom problematizira što su u kontekstu važećeg rješenja korporativni pravnici izjednačeni sa svakom osobom koja je u gospodarskom subjektu u radnom odnosu i koja ima poslovnu sposobnost, znači i s čistačicom, bez obzira na vrstu i razinu obrazovanja.
“Takva zakonska regulativa stvara neravnopravnost između korporativnih pravnika i odvjetnika koji su jednako obrazovani akademski građani te izaziva kod Uprava gospodarskih subjekata sumnju u pravnu kvalifikaciju vlastitih zaposlenika”, drži Vidošević. Rješenje vidi jedino u tome da se i pravnicima u gospodarstvu, a ne samo odvjetnicima, prizna pravo na naknadu troškova u parnicama koje dobije gospodarski subjekt kojeg je zastupao njegov “kućni” pravnik. Čini se kako sve to nije impresioniralo radnu skupinu za izradu Konačnog prijedloga izmjena i dopuna ZPP-a pri Ministarstvu pravosuđa na čelu s prof. Mihajlom Dikom, pa zasad nije revidirala postojeće zakonsko rješenje što bi bilo u skladu s gospodarskim interesima.

Osjetljivo pitanje
Iz Ministarstva pravosuđa doznajemo da se nije ni očitovala o Vidoševićevu dopisu te tamo kažu kako “mišljenje Komore nije načelno ni prihvaćeno ni odbačeno”. Navodno će ga se razmatrati nakon očitovanja Vrhovnog suda i rasprave s Hrvatskom odvjetničkom komorom koja će biti teška. Riječ je, kako to i ističu u Ministarstvu pravosuđa, o vrlo osjetljivom pitanju o kojem se mora donijeti politička odluka. S tim u svezi izvori Poslovnog dnevnika konstatiraju kako nije očekivati da će na političkoj razini Vlada uvažiti Komorine argumente, koliko god bili snažni, jer bi to značilo stvaranje protivnika u snažnom odvjetničnikom lobiju, pa se stoga kompanije navodno ne trebaju mnogo nadati propisu koji bi im omogućio da zarađuju zahvaljujući svojim uspješnim pravnicima, a ne da plaćaju odvjetnike.

U Varteksu bi zaradili 1,5 mil. kuna godišnje

Razočarani predsjednik Udruge pravnika u gospodarstvu Varaždinske županije Marijan Mitrović tvrdi da su nakon načelne usmene podrške u Ministarstvu pravosuđa da će se usvojiti izmjene i dopune ZPP-a koje se odnose na pravnike iz gospodarstva ipak ispale iz konačnog prijedloga zakonskog teksta. Do takvog preokreta je došlo, kako kaže Mitrović, jer su odvjetnički lobiji jači od udruga pravnika u gospodarstvu iako one uživaju veliku podršku HGK-a. Kako je Mitrović i šef direkcije pravnih poslova Varteksa, izračunao je da bi za Varteks nova regulativa značila godišnju zaradu od oko milijun i pol kuna, ali i više od toga jer bi se tim rješenjem stalo na kraj objesnom parničenju.
“Na razini velikih kompanija poput Ine i Hepa priznavanje prava njihovim korporativnim pravnicima na naknadu za zastupanje u parnicama koje uspješno završe značilo bi godišnju zaradu od 10 do 15 milijuna kuna. Gospodarstvenici bi znatno profitirali, poboljšao bi se položaj korporativnih pravnika koji stagnira godinama, a ukupno bi se smanjio broj parnica”, objašnjava Mitrović koji vjeruje da će se jednog dana status korporativnih pravnika morati uskladiti s rješenjima u EU.

Autor: Suzana Varošanec
12. srpanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close