Najvećem svjetskom gospodarstvu, jasno radi se o Sjedinjenim Državama, nikako da krene kako treba. Prvo je nakon nekoliko godina recesije i velikih financijskih troškova zbog rata u Afganistanu, pa u Iraku, patio ekonomski rast američkog gospodarstva, zatim su skočile cijene energenata,a to je dodatno opteretilo državnu blagajnu i obične Amerikance. No, niti to nije bio kraj nevolja jer su Ameriku lani pogodili uragani i tada, tj. sada, nakon gotovo šest godina, koliko je adminsitracija sadašnjeg predsjednika Georgea W. Busha u Bijeloj kući, privreda je napokon pokrenuta s mrtve točke, ali središnja financijska institucija – Savezne rezerve – i dalje neprestano diže kamatne stope jer se boje pregrijavanja privrede. Tako ispada da s predsjednikom Bushom sve ide po krilatici “jedan korak naprijed – dva nazad”.

Manji rast BDP-a
Naime, samo ovoga tjedna je objavljeno kako je nacionalna ekonomija u dobrom stanju, da se smanjuje proračunski deficit, da je negativna vanjskotrgovinska bilanca sve bliže pozitivi, ali s druge strane je također objavljeno i da se Amerikanci moraju pripremiti na daljnje povećanje maloprodajnih cijena goriva što će utjecati na smanjenje potrošačke moći običnih građana koji će više morati trošiti na energente, a manje na putovanja, promjenu kuća i(li) automobila i sličnih kupovina koji ujedno u pokreću gospodarstvo Sjedinjenih Država. Podacima koje je objavila američka novinska agencija Bloomberg, godišnji rast američkog BDP-a iznosit će 2,9 posto, što je manje od prije predviđenih 3,4 posto, a to će smanjiti javnu potrošnju za 2,7 posto u posljednjem tromjesečju ove 2006. godine. Inače, u posljednjih deset godina prosječni godišnji rast potrošnje u Sjedinjenim Državama iznosio je 3,8 posto. Inače, maloprodajne cijene proizvoda u 2006. godini poskupjele su u prosjeku za tri posto, a time se trend poskupljenja po istoj ili nešto većoj stopi nastavlja već treću godinu zaredom. Nešto takvo je zabilježeno samo jednom u američkoj povijesti, tj. od 1986. do 1991. godine kada su u pet godina zaredom godišnje cijene u maloprodaji rasle za tri i više posto svake godine.

Gorivo sve skuplje
Uz taj podatak zanimljivo je spomenuti kako je i tada predsjednik Sjedinjenih Država bio George Bush Stariji, a veliko opterećenje Amerikanci su mu naplatili izbacivši ga iz Bijele kuće u koju je uselio Bill Clinton. Što se pak tiče gospodarskog rasta, on će ove godine biti jednak prošlogodišnjem, odnosno iznosit će 3,4 posto i to unatoč izvrnim ekonomskim rezultatima u mjesecu lipnju kada je ekonomski rast iznosio čak 5,1 posto. No, sve pozitivne rezultate pojele su visoke cijene energenata jer cijena nafte s rokom isporuke u kolovozu na Newyorškoj burzi stoji 75,78 dolara po barelu, pritom je potrebno napomenuti kako je samo u šestom mjescu gorivo na američkim benzinskim crpkama stajalo 2,94 dolara po galonu, a to je najviša cijena u posljednjih 10 mjeseci. Sve to znači da benzin stoji praktički jednako kao u vremenu poslije udara uragana Katrina po saveznoj državi Louisianni kada su potopljene gotovo sve rafinerije u regiji Meksičkog zaljeva.