Društveno odgovorno poslovanje znači činiti dobro u ulozi poslovnog subjekta. To podrazumijeva uklapanje društvenih vrijednosti i aktivnosti u poslovne odluke tako da se razvoj odvija u okvirima održivosti i na korist svih sudionika u poslovanju, društva i okoliša. Nedavno objavljeni Izvještaj o stanju zelenog poslovanja (State of Green Business Report) navodi da poduzeća razmišljaju sve šire i dugoročnije o korporativnoj odgovornosti, objavio je Greenbiz.com. Na svjetskoj razini raste udio onih koji usvajaju odgovorne postupke prema ključnim pitanjima vezanim uz okoliš te zaposlenička i ljudska prava. U izvještaju, koji se ponajviše odnosi na američka poduzeća, razmotren je napredak poslovanja i gospodarstva sa stanovišta zaštite okoliša i ljudskih prava te su izdvojeni trendovi u korporativnoj kulturi glede odgovornosti. Kod velikih se kompanija uočava težnja za svođenjem količine proizvedenog otpada na nulu.

Europa se najviše brine
Zelena prijevozna sredstva zadobivaju sve veći tržišni udio, ne samo električni automobili već i kamioni, vlakovi i avioni. Pribavljanje hrane iz održivih izvora dobiva na težini, a velike kompanije poput Wal-Marta preuzimaju čvršće obveze. Pod pritiskom vijesti o zagađenju diljem svijeta, iz laboratorija pristiže i zelenija kemija. Poduzeća razvijaju sve više proizvoda od recikliranih materijala i unapređuju metodologije i tehnologije za otkrivanje posljedica koje za okoliš imaju proizvodi, pogoni ili kompanije. Među novim se materijalima ističu oni od kukuruza, kokosa i indijskih oraščića. Izgaranje plinova područje je na kojemu bi SAD morao napraviti veći napredak, jer još su daleko od cilja koji je postavio predsjednik Obama, a to je svođenje emisije ugljičnog dioksida za 17 posto ispod razine iz 2005. do 2020. godine. Glede toksičnih emisija došlo je do skromnog smanjenja u broju pogona koji ispuštaju toksične tvari u tlo, vodu i zrak, no to bi smanjenje moglo biti posljedica recesije ili propusta u predaji podataka ovlaštenim ustanovama. Prema istraživanju pod nazivom “Stanje odgovornog poslovanja” (State of Responsible Business), što se tiče društvene odgovornosti i brige za okoliš, europske kompanije nadmašuju američke, a pogotovo azijske – osim Japana. Autor istraživanja, londonska tvrtka EIRIS, proučio je tisuće kompanija diljem globusa, analizirajući njihove godišnje izvještaje o poslovanju i o poštivanju društvene odgovornosti, njihove internetske stranice te odgovore iz anketa koje su se ticale dotičnih kompanija.

Isplativo i za posao
Prema EIRIS-u, poštovanje principa društveno odgovornog poslovanja postaje važan sastojak uspješnosti kompanije. To znači da će ulagači moći predvidjeti koje će kompanije ostvarivati bolje financijske rezultate na temelju podataka o njihovoj brizi za okoliš, radničkim i ljudskim pravima. Nekim se kompanijama nedvojbeno isplati usvajanje društveno odgovornog poslovanja jer je broj potrošača koji donose odluke o kupnji na temelju etike u porastu; prema prošlogodišnjem istraživanju u Europi je takvih potrošača 55 posto. Prema EIRIS-u, Europa je na čelu glede usvajanja metoda odgovornog poslovanja. Otprilike 75 posto europskih kompanija koje djeluju u zemljama u kojima se izrabljuje ljudski rad donijelo je pravilnike o poštivanju ljudskih prava, u usporedbi sa 40 posto američkih i 20 posto azijskih kompanija.

Pritisak dioničara
Europa i Japan prednjače glede brige za okoliš tako da više od 90 posto europskih i japanskih kompanija ima svoje protokole o zaštiti okoliša. Istraživači kažu da je Europa predvodnica trenda društveno odgovornog poslovanja zbog veće svijesti njezinih građana o pitanjima okoliša i održivog razvoja, prisustva brojnih nevladinih organizacija te pritiska dioničara na uprave kompanija radi usvajanja postupaka i tehnologija prijateljski nastrojenih prema okolišu. “Jezgra velikih američkih kompanija djeluje uspješno, ali niz manjih i srednje velikih kompanija ne ispunjava kriterije”, komentirao je voditelj istraživanja Bob Gordon. “Manje domaće tvrtke koje posluju u Sjedinjenim Državama izložene su slabijem pritisku ulagača i drugih čimbenika vezano za zaštitu okoliša i održiv razvoj”, dodao je. Zanimljivo je da veće kompanije u većoj mjeri usvajaju modalitete odgovornog poslovanja. To je uzrokovano jačim međunarodnim pritiskom i većim rizikom od štete za vlastiti imidž i brend u slučaju zanemarivanja odgovornosti, smatra Gordon. S druge strane američke kompanije prednjače po politici davanja jednakih prava ženama. Takvu je politiku usvojilo 94 posto američkih, 88 posto europskih te 87 posto australskih i novozelandskih kompanija. “Ovakva je politika sve manje posljedica puke želje za izbjegavanjem sudovanja i javne kritike, a više sredstvo za stjecanje pristupa široj skupini kvalitetnih kandidata za posao”, smatra Gordon. Azijske kompanije, s izuzetkom Japana, u najmanjoj mjeri prihvaćaju korporativnu odgovornost, no tamošnji porast broja nevladinih organizacija daje naslutiti da će i na azijske kompanije rasti pritisak da učine poslovanje razvidnijim i usvoje pravilnike o društveno odgovornom poslovanju. Neovisno o tome, Europa će zadržati vodeću poziciju, kaže Kerstin Born, izvršna direktorica mreže za održivo poslovanje CSR Europe. Europska je komisija nedavno naglasila važnost društveno odgovornog poslovanja u izgradnji pametnog, zelenog i održivog razvoja u sklopu nove strategije Europske unije za 2020. godinu.

Dobrovoljna akcija
Na državnoj razini mnoge su vlade poduzele korake prema jačanju društveno odgovorne komponente poslovanja u svojim zemljama. Danska je vlada nedavno pokrenula ambiciozan akcijski plan, a Nizozemska je uvela stroge kriterije za održivu javnu nabavu. U Francuskoj i Švedskoj na snazi su nova pravila izvještavanja o provođenju korporativne odgovornosti za državna poduzeća i dionička društva izlistana na burzi, čime ih vlade potiču na veće poštivanje održivog razvoja i na veću razvidnost poslovanja prema ulagačima. “Europski je pristup korporativnoj društvenoj odgovornosti obilježen naglaskom na dobrovoljnu akciju, angažman vlasnika i inovativna rješenja”, navodi Born, priznajući da je stupanj korporativne odgovornosti ovisan o lokalnom gospodarskom, društvenom i kulturnom kontekstu. “U srednjoj i istočnoj Europi tijekom prelaska na tržišnu ekonomiju gospodarski su izazovi nadmašivali okolišne i društvene obzore, no i u tim regijama svijest o korporativnoj odgovornosti raste”, istaknula je. Za razliku od zapadne Europe u kojoj je presudan utjecaj vlasti, medija i civilnog društva, u nekoć komunističkim zemljama vodeću ulogu igraju same kompanije, od kojih su mnoge multinacionalne. Nažalost, prema ocjeni domaćih stručnjaka, Hrvatska je glede društveno odgovornog poslovanja u većem dijeli europska “crna rupa” jer takav oblik poslovanja u nas stagnira ili nazaduje, a ovdašnje kompanije uglavnom slabo poznaju pojam društveno odgovornog poslovanja. Prema profesoru Kristijanu Krkaču, predavaču na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, velik dio hrvatskih tvrtki ne vidi dobrobiti od društveno odgovornog poslovanja te stoga ne umiju provoditi mjere takvog poslovanja, izvještavati o njima, primati kritike niti odgovarati na njih.

Najodgovornije kompanije

Starbucks za zelenu kavu i čistu vodu
Mnoge kompanije vjeruju da imaju obvezu prema društvu, suprotno stavu vodećeg teoretičara neoliberalizma Miltona Friedmana, koji je s karakterističnom neosjetljivošću poručio da je jedina obveza kompanija ona prema dioničarima. Među velikim kompanijama lani se istaknuo telekomunikacijski div Vodafone, koji je obećao da će do 2020. prepoloviti emisiju ugljičnog dioksida poboljšavanjem energetske učinkovitosti svojih mobilnih mreža. Za budućnost najavljuje recikliranje 95 posto otpada koji stvara mrežna oprema. Povrh svega Vodafone vodi glede prilagodbe tjelesno prikraćenima pa je proizveo program koji pretvara tekst u govor za slijepe te jednostavne mobitele za starije. Starbucks Coffee, najveći svjetski lanac kafića, trudi se poslovati moralno i odgovorno od osnutka prije 40 godina. Među naglascima njihova poslovanja je održiva proizvodnja “zelene” kave. Osim toga Starbucks podržava Ethos Water, kompaniju koja dovodi čistu vodu do milijarde ljudi.

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem