BEOGRAD – Istovremeno s akcijskim planom uhićenje Ratka Mladića, kojeg će EU predložiti srbijanski premijer Vojislav Koštinica, vladina trojka, u sastavu Ivana Dulić-Marković, potpredsjednica ministarskog kabineta, Mlađan Dinkić, ministar financija i Milan Parivodić, ministar za ekonomske odnose s inozemstvom predstavit će popis zahtjeva Srbije prema EU, koji je nazvan paket plus. Akcijski plan je sastavljen na temelju sugestija, dobivenih od hrvatskih vlasti, kojeg je ona imala za uhićenje Ante Gotovine. Olli Rehn povjerenik EU-a za pristupanje toj zajednici već je objasnio kako nije dovoljno imati akcijski plan da bi se sa Srbijom nastavili pregovori o stabilizaciji i pridruživanu, već je uvjet za nastavak tog procesa uhićenje Ratka Mladića. Vlada Srbije odlučila je od EU-a zatražiti veću pomoć, pa je u svom paketu plus navela u čemu se ona treba sastojati. Od Pariškog kluba se traži uvjetni otpis dugova od milijardu dolara, a ta sredstva bi se koristila za završetak auto cesta na koridoru 10, odnosno od Niša prema bugarskoj i makedonskoj granici. Pored toga u paketu plus nalazi se zahtjev za ukidanje viza i stjecanje statusa kandidata za ulazak u EU u sljedeće dvije godine te veća pomoć iz izvora pristupnih fondova EU-a državama kandidatima za ulazak u EU. EU je pristala da razgovara o ublažavanju kriterija za dodjelu Schengenskih viza studentima, ali, prema kazivanju Mlađana Dinkića, to je prilično neambiciozan zahtjev srbijanske strane, pa će spomenuta trojka inzistirati na ukidanje viznog režima kojega EU ima prema građanima Srbije.

Paket plus naišao je na različite reakcije u Beogradu. Ekonomist Miroslav Prokopijević je, izražavajući skepticizam prema paketu plus, objasnio kako Srbija nije u poziciji za postavlja uvjete već ih mora ispunjavati. Dok Prokopijević paket plus doživljava kao nerealnu priču o tome što bi netko želio, Đorđe Todorović, glasnogovornik Demokratske stranke smatra kako je riječ o originalnoj zamisli, te da je predsjednik Srbije Boris Tadić o tome razgovarao s Ollijem Rehnom. Goran Svilaniović, bivši ministar vanjskih poslova već je neslužbeno predstavio paket plus u krugovima EU-a. Povodom toga izjavio je kako je Srbija u ovom trenutku najizoliranija zemlja jugoistočne Europe. Istovremeno, pred vlastima Srbije nalaze se najveći izazovi. Nakon izdvajanja Crne Gore iz zajednice, slijedi nastavak pregovora o budućem statusu Kosova, kompletiranje suradnje sa sudom u Haagu, izrada novog Ustava Srbije, bosanska tužba za genocid… Kako se čini, među ovim izazovima nema ni “e” od ekonomije i borbe za smanjenje siromaštva, ali ni “e” od Europske unije. A, opet, to je ono što građani očekuju od Vlade. Paket plus se u pojedinim krugovima povezuje s razgovorima o statusu Kosova i u njemu se vidi pokušaj Srbije da, na neki način materijalizira gubitak pokrajine. Ministar Dinkić na sumnje u učinkovitost podnešenih zahtjeva odgovara kako paket plus predstavlja svojevrsni test koji treba pokazati u kolikoj je mjeri EU spremna pomoći Srbiji.