Stjepan Mesić je kao predsjednik četiri puta gostovao na ručku koji organizira HUP – Udruga malih i srednjih poduzetnika. Nadamo se da je ovo tek prvi u nizu ručkova na kojima ćemo biti domaćini predsjedniku Ivi Josipoviću, tim su riječima domaćini prošli tjedan u hotelu Antunović pozdravili predsjednika Josipovića na 34. tradicionalnom ručku koji Hrvatska udruga poslodavaca organizira svaki mjesec još od 2006. godine.

Prvi njegov dolazak u HUP zasigurno je i glavni razlog zbog kojeg je dvorana bila dupkom puna – više od 350 poduzetnika dočekalo je susret na kojem se čulo mnoštvo jakih poruka. Ne samo da je predsjednik tu priliku iskoristio da pošalje jasnu poruku Vladi i oporbi kako predizborna godina nije izlika za neprovođenje reformi, pri čemu je bio i vrlo konkretan u nabrajanju koje reforme i poteze za oživljavanje gospodarstva i zapošljavanja smatra nužnima, nego je i Hrvatska udruga poslodavaca upravo taj susret izabrala za promociju nove platforme svoga djelovanja. Neki su mediji to protumačili i kao posrednu poruku sadašnjoj Vladi da je vrijeme za otvaranje prostora na nove inicijative.

Inicijativa
Poduzetnici to doista i misle – Vlada i oporba su zapravo bezidejne i sve je uočljivija dominantna uloga uskih, partikularnih, često stranačkih i političkih interesa nad općedruštvenim i nacionalnim ciljevima. Takvo okruženje nije nimalo poticajno, osobito za ono što je u ovome trenutku najvažnije – gospodarski oporavak, jačanje investicija i konačnu promjenu negativnog trenda nezaposlenosti.Svoju platformu poslodavci nude tek kao podlogu za raspravu, ali i za brzo djelovanje. Procijenivši da je predsjednik kao nadstranački i integrativni faktor u zemlji “nositelj suvereniteta sa snažnom legitimacijom koju mu je dala izborna potpora, ali i podrška njegovoj politici od početka mandata”, poslodavci su odlučili od njega zatražiti da preuzme inicijativu za novi hrvatski dogovor. Prema zamisli HUP-a, upravo bi predsjednik Josipović trebao biti stožeran društveni čimbenik koji će pokrenuti integrativne procese okupljanjem ključnih političkih i društvenih aktera u zemlji što bi, nadaju se poslodavci, mogla izroditi “svehrvatski dogovor o važnim sadržajima za zemlju u području vanjske i unutarnje politike, gospodarstva i socijalnog dijaloga”. HUP smatra da još od Domovinskog rata za to nije bilo povoljnijeg i zrelijeg trenutka. Svoje su ključne stavove pak poslodavci javnosti i medijima predočili kroz tekst platforme te smatraju da bi trebali biti sadržani u dokumentu koji bi iznjedrila njihova inicijativa i “Novi hrvatski dogovor”. Osnovni elementi plaforme nisu ništa novo jer HUP na njih upozorava već godinama, ali bi inicijativa za “Novi hrvatski dogovor”, ako bi do njega doista i došlo, mogla postati uvertira u optimističniji preobražaj države i društva.

Dijalog
Prije svega HUP apelira na podizanje kulture dijaloga u državi s obzirom na svakodnevnu neargumentiranu i nekompetentnu komunikaciju u javnom prostoru, čemu, smatraju, osobito pridonose mediji. Poslodavci smatraju da se pod pokroviteljstvom predsjednika u formi obveze zapravo trebaju utvrditi međusobni odnosi između četiri ključne skupine – izvršne vlasti, političkih stranaka, poslodavaca i sindikata – o argumentiranoj, odgovornoj i tolerantnoj komunikaciji. Poslodavci opetovano ponavljaju da bez poticanja investicijskog ciklusa, i to prije svega privatnih investitora, nema pokretanja gospodarstva ni novoga zapošljavnanja, a za takav zamašnjak treba im puno veća podrška javne vlasti i administracije. Oni moraju stvoriti uvjete za brzu realizaciju projekata i tako otvoriti prolaz iz slijepe ulice.

Poboljšanje zakona
Javna uprava i sustav javnih i državnih poduzeća među otežavajućim su čimbenicima funkcioniranja privatnog sektora. Zbog njegove glomaznosti i usluge su mu loše, a time i skupe. Stoga HUP traži efikasnu javnu upravu i funkcionirajuće pravosuđe, osobito u segmentu primjene zakona koji reguliraju gospodarsku sferu. Traži također novi teritorijalni i aministrativni ustroj koji će se umjesto na političkim kriterijima temeljiti na načelu održivosti. Kao i predsjednik Josipović, HUP smatra da bi radno zakonodavstvo trebalo pružati sigurnost radnicima, a fleksibilnost poslodavcima, a upravo su radnopravni propisi među najrigidnijima u Europi. Taj je zakonski okvir jedan od uzroka velike nezaposlenosti, ali i nekonkurentnosti hrvatskih tvrtki u utrci s drugima. HUP stoga nudi niz prijedloga za promjenu i poboljšanje Zakona o radu. Na promjenu pristupa prema zapošljavanju i radu naslanja se i zahtjev za hitnom mirovinskom reformom i jačanjem drugoga mirovinskog stupa. Istodobno je potrebno provesti poreznu reformu jer je porezni sustav važan element utvrđivanja konkurentnosti nacionalne ekonomije. Hrvatski sustav karakteriziraju previsoka davanja i kompliciranost, a dodatno posebno opterećenje gospodarstva su i stotine različitih neporeznih davanja. Poslodavci stoga traže pojednostavljenje sustava i uvođenje stroge pravne procedure za mijenjanje poreznog sustava i uvođenje novih poreza (na svim razinama).

Vlada treba odmah pokrenuti reforme

Vladi poručujem da krene u reforme, a oporbi da ih potiče. Ne smijemo dopustiti da sebični interesi u predizbornoj kampanji zasjene potrebe cijeloga hrvatskog društva – ključna je poruka predsjednika Josipovića koji je, kao i u puno drugih prigoda, na ručku s poduzetnicima naglasio važnost gospodarstvenika za redefiniranje niza procesa u društvu. “Dnevno dobivam desetke mailova o problemima s kojima se susreću gospodarstvenici, ali još više je onih u kojima mi se obični ljudi žale kako su ostali bez posla, kako ne mogu osigurati pristojan život svojim obiteljima. Ta dva ozbiljna socijalna problema su dvije strane istog novčića – nema novog zapošljavanja i egzistencije bez rasta gospodarske aktivnosti i poticanja gospodarstva. Oni koji misle da između toga ne postoji veza nemaju pravu sliku stvarnosti ni ideju kako riješiti probleme”, rekao je predsjednik Josipović. On smatra da ključni faktori u državi trebaju dogovoriti najvažnije reforme koje u Hrvatskoj treba provoditi. Predsjednik smatra da treba nastaviti reforme u pravosuđu i državnoj upravi tako da se jasno pozicioniraju nadležnosti i odgovornosti i da sve ono što je važno za poticanje investicija bude u državnoj vertikali. Predsjednik se snažno zalaže za decentralizaciju i teritorijalni preustroj države, podržava poreznu reformu koja će dovesti do pojednostavljivanja poreznog sustava te mirovinsku reformu. Josipović je posebno naglasio kako u Hrvatskoj vlada opće nepovjerenje između socijalnih partnera i smatra da je to obostrana krivnja i poslodavaca i sindikata. “Trebamo raditi na tzv. fleksigurnosti, onom tipu kvalitetne zaštite zaposlenika koja pritom poslodavcima neće vezivati ruke”, rekao je Josipović. Predsjednik se osvrnuo i na nezaposlenost koja je, smatra, u ovom trenutku najozbiljnija prijetnja socijalnom miru u državi i čije rješavanje mora postati prioritet izvršne vlasti. Predsjednik je poduzetnicima obećao veći angažman diplomacije za interese gospodarstva i u otvaranju prostora za dijalog, a završio je s porukom kako je optimist jer vjeruje da Hrvatska ima ljude koji znaju i hoće raditi.

Kao predsjednik Uprave smatram svojom dužnošću odazvati se pozivu na radni ručak s predsjednikom države. Istodobno je to i iskaz poštovanja prema instituciji
Miroslav Vitković, predsjednik Uprave Podravke

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Digitalna revolucija

Domaća aplikacija koja olakšava svakodnevno upravljanje novcem

Bez obzira na to što su Predsjednikove ovlasti ograničene, važno je čuti njegove poruke. Predsjednik je zapravo ponovio ono što i poduzetnici misle
Ivan Mišetić, Atlantic grupa