Hrvatski mirovinski sustav iskrivljen je posebnim pravilima, izjavila je u srijedu Marijana Bađun iz Instituta javnih financija (IJF) na okruglom stolu “Analiza mirovinskog sustava”.

Bađun ističe da su se rashodi za “povlaštene” mirovine od 2002. godine konstantno povećavali, no to je prošle godine zaustavljeno. Prema procjeni Instituta, 2002. godine se za povlaštene imovine isplaćivalo oko 3,5 milijardi kuna, a lani gotovo dvostruko više. “Grubo gledajući, velik je broj umirovljenika na neki način povlašten kad se promatra koliko su doprinosa uplatili, a koliko dugo primaju mirovine uz nedovoljno dugačak radni staž”, kaže Bađun. Upozorava kako, bez obzira na trenutni stav javnosti prema povlaštenim mirovinama, nije realno očekivati njihovu reviziju, dijelom zbog složenosti sustava, a dijelom zbog politike. Trenutno 177.200 ljudi prima jedan od oblika povlaštene mirovine. To je 15 posto ukupnog broja korisnika mirovinskog osiguranja, a za njihovu mirovinu će se izdvojiti 5,6 posto iz ovogodišnjega državnog proračuna, procjene su IJF-a. Mihovil Rismondo iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje poručio je kako je ostala velika razlika u razini mirovina ostvarenih do 1998. godine i od 1999. kada je počela mirovinska reforma. Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, kaže kako bi bez problema prosječna mirovina u Hrvatskoj mogla biti u visini 45 posto prosječne plaće, a ne sadašnjih 39. “Imamo 19,5 milijardi uplaćenih doprinosa u prvi stup, a pet u drugi i normalno da nedostaju u prvom stupu. Kad bismo još dodali ‘neubranih’ tri milijarde od ukupno neisplaćenih 13 mlrd. kuna poreza i doprinosa i onda kada ne bismo imali drugi stup, sustav bi to mogao izdržati”, drži Hrelja.