Osam koraka za brzo i točno ispunjavanje porezne prijave

Autor: Poslovni dnevnik , 16. veljača 2011. u 22:00

Zbog novog zakona ove godine ispunjavanje porezne prijave složenije nego prethodnih godina

1. KRAJ VELJAČE ZADNJI ROK
Kraj veljače najkasniji je rok za predaju prijava poreza na dohodak, a dobar dio građana svoju će prijavu tradicionalno obaviti u zadnji čas. Ovaj vodič Poslovnog dnevnika i Data Linka pomoći će vam da pravilno ispunite svoje prijave i na jednome mjestu vidite sve izmjene u prijavi koje su nastupile zbog promjene Zakona o porezu na dohodak. Taj se zakon primjenjuje od 1. srpnja prošle godine pa je ova godina time još više neuobičajena. Naime, sama prijava, a time i povrat preplaćenog poreza bit će ponešto drukčiji nego do sada jer su ukinute porezne olakšice za drugi dio 2010. godine. Bez obzira na navedene izmjene, poreznu su prijavu i dalje obvezni podnijeti svi koji su ostvarili dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavaca istodobno, oni koji su ostvarili dohodak od samostalne djelatnosti i ostali koji dohodak utvrđuju prema podacima iz poslovnih knjiga poput iznajmljivača u sustavu PDV-a i sl. te oni koji dohodak ostvaruju izravno iz inozemstva.

2. KADA MORAMO ISPUNITI POREZNU PRIJAVU/KADA NE MOŽEMO
Obveza podnošenja porezne prijave
– Osobe koje su ostvarile plaću kod dva ili više poslodavaca istodobno
– Svi koji vode poslovne knjige
– Ako je primljeni dohodak ostvaren u inozemstvu
– Ako poslodavac nije platio porez na isplaćene plaće
– Na zahtjev porezne uprave
– Pomorci u međunarodnoj plovidbi do 183 dana

Kad ne postoji obveza podnošenja porezne prijave
– Za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću) samo kod jednog poslodavca, ili više poslodavaca, ali ne istodobno
i/ili
– Za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju (2010. godini) ostvare dohodak od imovine koji se ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, i/ili dohodak od kapitala,
i/ili
– Za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju (2010. godini) ostvare dohodak od osiguranja, i/ili drugi dohodak
i/ili
– Za porezne obveznike koji su tijekom godine ostvarili drugi dohodak po osnovi pruženih konzultantskih usluga u zemlji
i/ili
– Za porezne obveznike koji su tijekom 2010. godine ostvarili autorski honorar za objavljeni članak u stručnom časopisu u inozemstvu od kojega je na pravilan način sam obračunao i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez

Ako porezni obveznici procijene da im se isplati podnijeti poreznu prijavu, to mogu učiniti.
U tom je slučaju riječ o dobrovoljnom podnošenju porezne prijave prilikom čega se mora iskazati ukupno ostvaren dohodak, odnosno ne može se birati koja vrstu dohotka će se prijaviti radi korištenja poreznih olakšica.

Tko ne može podnijeti poreznu prijavu
– Obveznici kojima se dohodak oporezuje paušalno (od obavljanja djelatnosti ili od iznajmljivanja stanova, soba i posteljina putnicima i turistima i organiziranja kampova)
– Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa – iznosa vraćenog doprinosa iz osnovice za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, koji je uplaćen iz iznosa najviše godišnje osnovice prema zakonu

Kome se podnosi porezna prijava
Godišnja se porezna prijava podnosi ispostavi porezne uprave mjerodavnoj prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika, i to osobno ili poštom, preporučeno.
Ako porezni obveznik zbog osobnih razloga ne može podnijeti poreznu prijavu u pisanom obliku na obrascu, može je usmeno izjaviti na zapisnik službenoj osobi porezne uprave.

3. NOVOSTI U POPUNJAVANJU POREZNE PRIJAVE ZA 2010.
1.Od 1. srpnja 2010. godine ukinute su određene porezne olakšice tako da se one mogu u poreznoj prijavi navesti samo za prvih šest mjeseci (zdravstvene usluge, kupnja ili gradnja prvoga stambenog prostora na području RH za potrebe trajnog stanovanja, plaćene kamate po namjenskom stambenom kreditu za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora, održavanje postojećega stambenog prostora, plaćanje najamnine za potrebe stanovanja u iznajmljenom stambenom prostoru, životno osiguranje s obilježjem štednje, dopunskog i dodatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljno mirovinsko osiguranje). U godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju prijave za 2010. godinu olakšice se mogu koristiti do najviše 6000 kn, i to za uplate izvršene do 30. lipnja 2010. (do sada su se olakšice mogle koristiti do 12.000 kn). Uz DOH obrazac potrebno je predati i sve dokumente kojima se dokazuje da su uplate izvršene do 30. lipnja 2010. godine.
2.Promijenile su se i porezne stope na 12, 25 i 40% pa će se zbog novih poreznih stopa koje se primjenjuju od 1. srpnja 2010. primjenjivati prosječne godišnje stope pri godišnjem obračunu (13,5%, 25%, 30%, 37,5%, 42,5%).
3.Porezni obveznici koji imaju obvezu podnošenja porezne prijave, u njoj iskazuju samo dohodak za koji je propisana obveza njezina podnošenja i dohodak od nesamostalnog rada (ako su ga ostvarili). Ostale oporezive dohotke ostvarene tijekom poreznog razdoblja nisu dužni unijeti u poreznu prijavu, a ako ih unesu, onda su dužni iskazati ukupno ostvaren dohodak po svim osnovama.
4.Za ostvaren dohodak u inozemstvu postoji obveza podnošenja porezne prijave samo u slučaju ako predujmovi poreza na dohodak od inodohotka nisu plaćeni i/ili su plaćeni po manjim stopama nego što bi trebali biti prema Zakonu o porezu na dohodak. Do sada je postojala obveza podnošenja godišnje porezne prijave za inozemni dohodak.

4. ŠTO NAM TREBA ZA POPUNJAVANJE POREZNE PRIJAVE
Za dohodak od samostalne djelatnosti
– Preslika IP obrazaca
– Potvrde isplatitelja mirovine i potvrde ili obavijesti o mirovini HZMO-a

Za dohodak od samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i dohodak koji se utvrđuje kao dohodak od samostalne djelatnosti
– izvadak iz poslovnih knjiga s podacima o ukupnim primicima i ukupnim izdacima, pri čemu se posebno iskazuju podaci o iznosu otpisa, uplaćenim premijama osiguranja te porezno priznatim izdacima reprezentacije, a i podatak o broju zaposlenih sa stanjem 31. prosinca, sve ako izvadak nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku
– popis dugotrajne imovine, ako nije priložen uz prijavu o zajedničkom dohotku
– ugovore i isprave o otuđenju radnje, poduzeća ili njihovih dijelova, za poreznog obveznika pojedinca
– isprave o udjelu u zajedničkom dohotku, ako se već ne nalaze u nadležnoj ispostavi porezne uprave

Za drugi dohodak
– potvrde isplatitelja primitaka

Za dohodak od imovinskih prava
– pregled poslovnih primitaka i izdataka i potvrde isplatitelja primitaka

Za dohodak od kapitala i dohodak od osiguranja
– potvrde isplatitelja primitaka

Za dohodak koji su fizičke osobe ostvarile obavljanjem umjetničke i kulturne djelatnosti
– preslike naloga ili ugovora o primljenim iznosima u novcu ili u drugim dobrima, na temelju kojih su korištene porezne olakšice

Za neoporezivi dio primitka za isporučeno umjetničko djelo
– preslike potvrde nadležne strukovne umjetničke udruge ili ovlaštene agencije o umjetničkom djelu na temelju koje su korištene porezne olakšice

Za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi izdataka za zdravstvene usluge
– izvorne račune zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika privatne prakse
– potvrde o plaćenoj participaciji i administrativnim pristojbama prilikom korištenja zdravstvene zaštite
– pisanu izjavu da izdatke obveznik nije platio sredstvima dobivenim od darovanja pravnih i fizičkih osoba
– vjerodostojne isprave obvezno moraju glasiti na ime i prezime poreznog obveznika

Za priznavanje dijela osobnog odbitka za kupnju ili gradnju i održavanje stambenog prostora
Za olakšice na kupnju prvoga stambenog prostora uz prijavu se obvezno prilaže:

– preslika predugovora, odnosno ugovora o kupnji sklopljenog s prodavateljem, pravnom ili fizičkom osobom, ovjerenoga kod javnog bilježnika
– dokazi o plaćanju (preslikama doznaka prodavateljima ili potvrda prodavatelja o primljenim uplatama); pisana izjava poreznog obveznika da će se u kupljeni stambeni prostor trajno useliti ako je stambeni prostor u izgradnji ili preslika osobne iskaznice; pisana izjava poreznog obveznika i njegova bračnog druga da u trenutku i do trenutka kupnje prvoga stambenog prostora nemaju u vlasništvu stambeni prostor
– preslika ugovora o namjenskom stambenom kreditu, ako kupnju financiraju kreditom
– potvrda banke o plaćenim kamatama po stambenom kreditu u 2010. godini.

Ako je posrijedi gradnja stambenog prostora, potrebno je priložiti:
– presliku građevinske dozvole, ugovora s izvođačem radova, račune izvođača i dokaze o njihovu plaćanju. Preslike navedene dokumentacije prilažu se u poreznoj prijavi, a osim informacija o broju i datumu računa, vrsti i količini obavljene isporuke ili usluge i zaračunatom iznosu trebaju sadržavati i podatke o adresi – lokaciji nekretnine, ime, prezime i adresu prebivališta ili boravišta naručitelja.

Da bi se iskoristila olakšica za investicijsko održavanje, prilaže se:
– dokaz o vlasništvu nad nekretninom uz potvrdu o prebivalištu ili boravištu na toj adresi te izjavu da na toj adresi obveznik stalno boravi. Nužni su računi za plaćanje radova, od registriranih izvođača, s podacima o imenu, prezimenu i adresi naručitelja. Podstanari prilažu presliku ugovora o najmu i dokaze o plaćenoj najamnini (preslike naloga o doznaci najamnine, potvrdu najmodavca i sl.).

Za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi plaćene najamnine za potrebe stanovanja
– preslika ugovora zaključenog s najmodavcem, naloga o plaćanju najamnine, odnosno potvrdu najmodavca o naplaćenoj najamnini u poreznom razdoblju i druge propisane isprave

Za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi danih darovanja
– preslike naloga o doznaci u novcu i ugovora o danim darovanjima u drugim dobrima i uslugama

Za priznavanje dijela osobnog odbitka po osnovi doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje plaćenih u zemlji
– preslike naloga o uplati doprinosa

Za inozemni dohodak rezidenata
– dokaz o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u inozemstvu

Za korištenje izdatka po osnovi uplaćenih premija osiguranja
– potvrde osiguravatelja

5. ŠTO SE NE MOŽE UNOSITI U POREZNU PRIJAVU (ŠTO NIJE DOHODAK)
Što nije dohodak
– primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na pologe (po viđenju i oročene) na žiro-računu, tekućem i deviznom računu koji su ostvareni u banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga
– primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu. Iznimno na dividende i udjele u dobiti na temelju udjela u kapitalu što su ostvareni u razdoblju od 1. siječnja 2001. do 31. prosinca 2004. godine, a isplaćuju se od 1. siječnja 2005. godine plaća se predujam poreza na dohodak po stopi od 12%
– primici od kamata po vrijednosnim papirima što su izdani u skladu s posebnim zakonom
– primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika
– izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji bi osiguranik ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili određeni mirovinski staž, a koje uplaćuju poslodavci za svoje radnike u vrijeme njihova umirovljenja
– mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu
– obiteljske mirovine što ih djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
– državne nagrade što su ustanovljene na osnovi propisa koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom tih jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– primici po posebnim propisima:
– potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i članova obitelji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
– socijalne potpore
– doplatak za djecu i novčani primici za opremu novorođenog djeteta
– primici osoba s invaliditetom, osim plaća i mirovina
– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog elementarnih nepogoda
– potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja
– nasljedstva i darovi
– primici od otuđenja osobne imovine

– odštete koje nisu u vezi s gospodarstvenom djelatnošću, uključivo i isplaćeni iznosi odšteta korisnika mirovina koji su nastupili zbog djelomičnog usklađivanja mirovina za razdoblje od 1. rujna 1993. do 31. prosinca 1998. godine, a na temelju Zakona o provođenju odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske od 12. svibnja 1998. godine (Narodne novine, broj 105/04) kojim se uređuje provođenje odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-283/97 od 12. svibnja 1998. godine (Narodne novine, broj 69/98)
– primici ostvareni na nagradnim natječajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogućnost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreću prema posebnom zakonu
– primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim i dodatnim zdravstvenim osiguranjem
– primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, života i imovine (ako su premije osiguranja bile pri uplati oporezivane ili uplaćivane iz dohotka nakon oporezivanja i nisu bile porezno priznati izdatak)

Primici na koje se ne plaća porez na dohodak:
– naknadu razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama Republike Hrvatske
– naknadu plaće pripadnicima civilne zaštite i drugim osobama za djelatnost u okviru civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda
– naknadu plaće za vrijeme privremene nezaposlenosti i spriječenosti za rad isplaćenu na teret sredstava obveznih osiguranja
– nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja do 1600 kn mjesečno
– nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima
– primitke učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga prema posebnim propisima, a do 50.000 kn godišnje
– naknade štete zbog posljedica nesreće na radu prema odluci suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka pod propisanim uvjetima
– naknade i nagrade što ih osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama i domovima za preodgoj
– primitke radnika i fizičkih osoba koje ostvaruju plaću po osnovi naknada, potpora i nagrada što im isplaćuje poslodavac i isplatitelj plaće, do propisanih iznosa

– primici po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne djelatnosti i drugih djelatnosti koje se oporezuju na način propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa
– primitke po osnovi službenih putovanja fizičkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak, u neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa
– stipendije učenicima i studentima za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakultetima, ukupno do 1600 kn mjesečno ili stipendije studenata na sveučilištima i fakultetima u tuzemstvu, ukupno do visine 4000 kn mjesečno, koje se dodjeljuju studentima za izvrsna postignuća u znanju i u ocjenama na sveučilištima, koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima
– stipendije studenata za redovno školovanje na višim i visokim školama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske
– športske stipendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju športašima za njihovo športsko usavršavanje, do ukupno 1600 kn mjesečno
– sindikalne socijalne pomoći koje se isplaćuju iz sredstava sindikalne članarine članovima sindikata
– naknade športašima amaterima prema posebnim propisima do 1600 kuna mjesečno
– obiteljske mirovine, odnosno novčane naknade u visini obiteljske mirovine koje se prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji isplaćuju članovima obitelji smrtno stradalog, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (članak 53. stavak 2. Zakona)
– primici po osnovi obračunanih propisanih zateznih kamata isplaćenih s osnove plaće ili mirovine koje se isplaćuju po sudskoj presudi te sukladno članku 15. stavku 3. Zakona ne podliježu oporezivanju

– dohodak od nesamostalnog rada – plaće i naknade koje osoblje snaga NATO ostvaruje od NATO-a, kao i podaci o svim drugim vrstama dohotka koje to osoblje ostvaruje izvan Republike Hrvatske, koji se u skladu s odredbama Naputka o provođenju odredbi ugovora o statusu snaga (SOFA) kojim se uređuje plaćanje poreza (Narodne novine, broj 13/96), izuzimaju od oporezivanja u Republici Hrvatskoj, bez obzira na status osoblja NATO-a kao poreznih obveznika (rezidenata ili nerezidenata) prema propisima Republike Hrvatske
– dohodak koji su ostvarile fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dužnosti i koje na tako ostvaren dohodak ne plaćaju porez na dohodak i to:
1.šefovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
2.šefovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dužnosnici te članovi njihove uže obitelji, ako ti članovi nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
3.dužnosnici UN-a i njihovih posebnih agencija, stručnjaci tehničke pomoći UN-a i njihovih posebnih agencija,
4.fizičke osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i međunarodnih organizacija, fizičke osobe zaposlene kod šefova diplomatskog osoblja inozemnih diplomatskih misija i međunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski državljani ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj,
5.počasni konzularni dužnosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za primitke što ih ostvaruju od države koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova
– dodaci na mirovine isplaćene sukladno Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
– darovanja koje su 2010. godine primili umjetnici koji umjetničku djelatnost obavljaju samostalno, kao slobodno zanimanje, a oporezuju se na način propisan odredbama članka 19. do 24. Zakona, i to do iznosa 20.000 kuna godišnje, uz uvjete da za primljene darove nisu dali nikakvu protučinidbu, da su darove u novcu primili doznakom darovatelja na žiro-račun, a darove u stvarima i uslugama na temelju ugovora o darovanju ili neke druge pisane isprave s istaknutom tržišnom vrijednosti darovane stvari i/ili usluge te da su isprave o darovanjima (preslike naloga za prijenos, ugovor o darovanju, potvrde primitka darovane stvari ili usluge i slično) priložili uz godišnju poreznu prijavu.
– primici koje je član posade broda u međunarodnoj plovidbi koji je rezident ostvario za rad na brodu u međunarodnoj plovidbi ako je ispunio, u skladu s Pomorskim zakonikom, uvjet trajanja razdoblja plovidbe 183 dana ili više od 183 dana.

6. ŠTO UNOSIMO U POREZNU PRIJAVU
– opći podaci podnositelja porezne prijave
– podaci o uzdržavanim članovima uže obitelji
– podaci o uvećanju osobnog odbitka
– podaci o dohotku i plaćenom predujmu poreza i prireza
– podaci o ukupnom dohotku i ukupno uplaćenom predujmu poreza i prireza
– podaci o olakšicama, oslobođenjima i poticajima
– popis priloženih isprava

7. POREZNE STOPE I ROKOVI
Porezne stope
Ovisno o visini dohotka stupnjevano je i oporezivanje. U nastavku dajemo pregled poreznih stopa i poreznih razreda:

Rokovi
Rok za predaju porezne prijave za 2010. godinu istječe 28. veljače 2011. godine. Ako porezni obveznik iz opravdanih razloga, primjerice zbog bolesti, elementarne nepogode ili više sile, boravka na brodu, propusti predati poreznu prijavu u zakonskom roku, može podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, i to u roku osam dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, odnosno od dana kada je doznao za uzrok, ali najkasnije tri mjeseca od propuštenog roka, osim ako je razlog bila viša sila. Razlozi kojima se obrazlaže zahtjev moraju se činiti vjerojatnima.

Obveze i prava porezne uprave
Prema Zakonu o općem upravnom postupku, porezna uprava dužna je donijeti rješenje kojim se utvrđuje obveza poreza na dohodak u roku dva mjeseca od predaje porezne prijave. Porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavi plaća se u roku 15 dana od dana dostave rješenja poreznom obvezniku, a ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja platio veći predujam od poreza na dohodak utvrđenog rješenjem, preplaćeni mu se porez vraća na zahtjev ili se uračunava u predujam za iduće razdoblje. Ako obveznik ima porezne dugove po kojoj drugoj osnovi, porezna ih je uprava ovlaštena “prebiti” i ne isplatiti povrat.

8. ŠTO JE OSOBNI ODBITAK
Načelo pravednosti zaslužno je za primjenu stajališta da ne treba oporezivati dohodak koji služi za pokrivanje egzistencijalnog minimuma. Stoga ima neoporezivih dijelova dohotka, koji se nazivaju osobnim odbicima. Zbrajaju se za poreznog obveznika i članove obitelji koje uzdržava. Klauzula se odnosi na djecu koju uzdržavaju roditelji, posvojitelji, skrbnici, poočimi i pomajke. Ostali uzdržavani članovi roditelji su poreznog obveznika ili njegova bračnog druga, preci i potomci u izravnoj liniji te bivši bračni drugovi za koje plaća alimentaciju.

Osnovni osobni odbitak u 2010. godini iznosio je 1800 kuna mjesečno.
Za uzdržavane članove obitelji faktor je osnovnog odbitka 0,5 te za prvo dijete 0,5, za drugo 0,7, za treće 1,0, za četvrto 1,4, za peto 1,9. Za svako daljnje dijete faktor osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava za 0,6, 0,7, 0,8, 0,9, 1,0 i više, u odnosu prema faktoru osnovnog odbitka za prethodno dijete. Nadalje, porezni obveznik ostvaruje i pravo na faktor osnovnoga osobnog odbitka 0,3 za sebe, svakoga uzdržavanog člana uže obitelji i svako dijete ako je osoba s invaliditetom, a ako je toj osobi utvrđena stopostotna invalidnost ili zbog invalidnosti ima pravo na tuđu pomoć i njegu, porezni obveznik povećava osobni odbitak za sebe i za tu osobu koju uzdržava za faktor 1,0.
Osnovni osobni odbitak za porezne obveznike koji imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima osnovni osobni odbitak utvrđuje se u visini:
– 3840 kn mjesečno za područje posebne državne skrbi prve skupine
– 3000 kn mjesečno za područje posebne državne skrbi druge skupine i
– 2400 kn mjesečno za područje posebne državne skrbi treće skupine i brdsko-planinskim područjima

Raspodjela odbitaka u obitelji
Ako oba bračna druga ostvaruju dohodak i uzdržavaju članove uže obitelji, osobni odbitak u osnovi dijele na jednake dijelove, ali mogu utvrditi i drukčiju raspodjelu. Ovom se mogućnošću mogu koristiti i osobe koje nisu u braku, ako zajednički uzdržavaju jednog ili više članova uže obitelji. U tom slučaju osobe koje žele podijeliti osobni odbitak poreznim prijavama obvezno prilažu izjavu o omjeru (postotku) raspodjele osobnog odbitka, imenima i prezimenima te OIB-u za osobu s kojom dijele odbitak. Međutim, ako se osobe ne mogu dogovoriti o raspodjeli, osobni odbitak dijeli se na jednake dijelove. Olakšicu za uplaćene kamate po stambenom kreditu može iskoristiti samo korisnik kredita, pa ako je uplaćeno više od 6000 kuna kamata, premašeni se iznos ne može iskoristiti kao olakšica.

Osobni odbitak za zdravstvene usluge
Dio osobnog odbitka po osnovi zdravstvenih usluga PRIZNAJE SE najviše do 6000 kuna godišnje, u što se moraju uračunati i osobni odbici za stambene potrebe i uplaćene premije osiguranja. Zdravstvenim uslugama smatraju se usluge u okviru primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite prema posebnom zakonu, koje se provode u svrhu liječenja, i to: liječnički pregledi, dijagnostičke i laboratorijske pretrage, dijagnostički i terapijski postupci, operativni zahvati, uključujući i ugradbene materijale, bolnička zdravstvena zaštita i medicinska rehabilitacija, stomatološke usluge i protetski nadomjesci, lijekovi koji su registrirani u Hrvatskoj i propisani na recept te se ne mogu kupiti bez recepta, plaćena participacija, lijekovi propisani na recept i kupljeni u Hrvatskoj, koji nisu registrirani u Hrvatskoj i ne mogu se kupiti bez recepta, ortopedska pomagala, očna i slušna pomagala, pomagala za omogućavanje glasnoga govora i druga pomagala, što uključuje i njihov popravak te rezervne dijelove.
NE PRIZNAJU SE kao porezna olakšica troškovi estetskih i kozmetičkih zahvata te kozmetičkih sredstava koja nisu medicinski indicirana ili primijenjena za prevenciju ili liječenje bolesti, troškovi sanitetskog i potrošnog materijala i lijekova te sredstva koja se mogu kupiti bez recepta. Uvjet za priznavanje izdataka je da su usluge pružene obvezniku, a ne nekom članu njegove obitelji te da su obavljene u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi, ovlaštenoj, odnosno registriranoj za obavljanje zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Ne priznaje se odbitak za usluge i lijekove plaćene u inozemstvu. Izdaci također ne smiju biti plaćeni na teret osnovnog, dopunskog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja ili dobivenih darovanja.

Stambene potrebe
Dio osobnog odbitka za stambene potrebe priznaje se u iznosu do 6000 kuna godišnje, u što se mora uračunati i dio odbitka za zdravstvene usluge i uplaćene premije osiguranja. Priznaju se ako su nastali za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora, održavanje postojećeg i plaćanje najamnine. Uvećanje osobnog odbitka za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora po osnovi plaćenih kamata namjenskoga stambenoga kredita priznaje se neovisno o datumu zaključivanja ugovora o kupnji ili gradnji stambenog prostora i ugovora o kreditu za kupnju ili gradnju toga stambenog prostora. Iznimno se ne priznaje odbitak za kredit podignut prije 1. siječnja 2003., ako je plaćena kamata 2008. godine bila niža od šest posto. Podstanari moraju dokazati da nemaju riješeno stambeno pitanje i prostor koriste za stanovanje (ugovorom, dokazima o plaćanju najamnine…).

Životno osiguranje
Uplaćene premije životnog osiguranja, koje imaju obilježje štednje, premije dopunskog i privatnoga zdravstvenog osiguranja te dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja porezno se priznaju pod uvjetom da je u polici osiguranja porezni obveznik naveden kao osiguranik, a u pravilu istodobno i kao ugovaratelj osiguranja. Ako su u polici osiguranja kao osiguranici navedeni samo članovi obitelji, obvezniku kao ugovaratelju ne mogu se priznati ti izdaci. Ako su posrijedi police uzajamnoga životnog osiguranja, u kojima su kao osiguranici navedeni i porezni obveznik i članovi njegove obitelji, izdaci za uplaćene premije priznaju se svim osiguranicima u jednakim dijelovima.

Donacije
Osobni odbitak uvećava se i za darove dane u naravi i novcu, doznačene na žiro-račun, u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, maksimalno do visine dva posto primitaka za koje je u prethodnoj godini podnesena porezna prijava i utvrđen konačan porez na dohodak. Iznimno se odbitak uvećava i iznad propisane svote ako su donacije dane prema odlukama mjerodavnih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovitu djelatnost primatelja darova. Osobni odbitak za kupnju ili gradnju prvoga stambenog prostora (stana ili kuće), za njegovo održavanje, za plaćenu najamninu, zdravstvene usluge i uplaćene premije osiguranja priznaje se do ukupno 6000 kn godišnje. U ukupan godišnji iznos od 6000 kuna za uvećanje osobnog odbitka za zdravstvene usluge, stambene potrebe i premije osiguranja ne ulaze darovanja i plaćeni doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drukčije osiguran.Porezni obveznik ne može koristiti poreznu olakšicu za dijete koje je ostvarilo primitke tijekom godine u iznosu od 10.800 kn.

Komentirajte prvi

New Report

Close