Do kraja veljače traje četvrti krug natječaja za dobivanje nepovratnih sredstava iz IPARD-a, pretpristupnog programa Europske unije koji je ovdašnjim investitorima na raspolaganje stavio čak 179 milijuna eura. Odobrena sredstva moguće je koristiti za Mjeru 101 “Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva” te za Mjeru 103 “Unapređenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda”.

Slab odaziv ulagača
Prethodna tri natječaja provedena su tijekom prošle godine. Na prvi oglašen u travnju, za spomenute dvije mjere zaprimljeno je ukupno 37 prijava, od kojih se 26 odnosilo na Mjeru 101 te 11 za Mjeru 103. Tada prijavljene investicije ukupno su iznosile 153 milijuna kuna, odnosno traženi iznos potpore iz IPARD-a bio je tek neznatno veći od 78 milijuna kuna.Od pristiglih prijava stručno povjerenstvo je zaključilo kako njih manje od 50 posto ima cjelovitu dokumentaciju, odnosno samo 18 prijava zadovoljava kriterije. Ulaganja vezana uz te odobrene projekte iznosila su 71,2 milijuna kuna, a visina nepovratne potpore koju očekuju investitori 36,7 milijuna kuna.Drugi natječaj za novac iz IPARD-a uslijedio je krajem svibnja. I vrlo je neugodno iznenadio malobrojnošću zahtjeva naime, stiglo je samo 13 prijava zainteresiranih investitora. Na mjeru 101 otpadalo je osam i pet se odnosilo na Mjeru 103. Traženi iznos svih ulaganja bio je 59,5 milijuna kuna dok je iznos moguće potpore iz IPARD-a bio 30,3 milijuna kuna. Premda malobrojni, potencijalni ulagači su čini se preplašeni zahtjevnom dokumentacijom i neuspjehom prvog natječajnog kruga bolje odradili obveze što svjedoči podatak da je od 13 zaprimljenih projekata zeleno svjetlo povjerenstva dobilo čak 10. Projekti koji su prihvaćeni za sufinanciranje zahtijevali su ulaganja od 43,9 milijuna kuna. Temeljem kriterija IPARD-a odobreni iznos potpore za tih 10 projekata iznosio je gotovo 22 milijuna kuna. U tom drugom krugu financijski su dominirali projekti vezani uz Mjeru 103, prolaznu ocjenu dobilo ih je pet, a odobrene potpore iz IPARD-a iznosile su 16,7 milijuna dok je za preostalih pet projekata iz Mjere 101 ukupna potpora bila tek 5,3 milijuna kuna. Za provedbu trećeg natječaja dopušteno je bilo najdulje razdoblje, vjerojatno iz razloga ne bi li odaziv potencijalnih investitora bio brojniji. Trajao je od početka srpnja do kraja rujna 2010. Ukupno je pristiglo 26 prijava, što je znatno manje nego u prvom natječaju.Međutim, financijski su to bili nešto jači projekti, procijenjena visina ulaganja iznosila je 104,3 milijuna kuna, a traženi iznos potpore iz IPARD-a prelazio je 51 milijun kuna. Premda je već polovica veljače 2011. rezultati ocjenjivanja još nisu poznati. Tek je znano da se u postupku obrade nalazi 16 projekata za čiju su realizaciju nužna ukupna ulaganja od 86,7 milijuna kuna dok bi potpore iz IPARD-a trebale iznositi 41,9 milijuna. Iz sva tri natječaja za sada je isplaćena samo jedna potpora od 414.390 kn.

Izmjena kriterija
Europska komisija IPARD za Hrvatsku prihvatila je u veljači 2008. stavljajući na raspolaganje čak 1,3 milijarde kuna koje moraju biti iskorištene do 2013. godine. Činjenica da je za odobrene projekte, uz nepotpun rezultat trećeg kruga iz IPARD-a povučen samo 101 milijun kuna nepovratnih potpora, zvoni na alarm. Na istom su tragu i podaci da je u godinu dana za potpore licitiralo tek 76 investitora, odnosno da je povjerenstvo odobrilo 44 investicije.Slabo korištenje sredstava iz prethodnog pretpristupnoga fonda (SAPARD) i povrat neiskorištenih milijuna eura natrag u blagajnu Europske unije nije motivirao vladajuće strukture niti na lokalnoj, niti na županijskoj razini da poljoprivrednim gospodarstvima u okruženju osiguraju bolju logistiku u izradi projekata s kojima bi se mogli natjecati za izdašne potpore iz europske blagajne. Investitorima na ruku nisu išli ni mjerodavni u resornom ministartvu, nakon fijaska prva tri kruga prišlo se izmjeni vrlo zahtjevnih kriterija. Tek s ovim posljednjim natječajem uz male tvrtke javiti se mogu i one sa više od 150 zaposlenih i prihodom iznad 200 milijuna kuna. Na žalost, u lutanjima administracije zadužene za provedbu IPARD-a, izgubljeno je previše vremena. Gotovo pune dvije kalendarske godine koje se novcem ne mogu nadoknaditi.