Većina građana Hrvatske, njih 51 posto, nema povjerenja u Europsku uniju dok samo njih 38 posto tvrdi da ga ima, pokazalo je najnovije istraživanje javnoga mnijenja koje je proveo Eurobarometar. Takvo raspoloženje slično je i drugoj zemlji kandidatkinji Turskoj, gdje je postotak onih koji ne vjeruju Uniji 52 posto. Istraživanje za Eurobarometar u Hrvatskoj je provela agencija Puls na uzorku od 1000 ispitanika. Što se tiče pristupajućih zemalja Rumunjske i Bugarske, broj ispitanika koji vjeruju u Uniju znatno je viši pa tako 68 posto Rumunja tvrdi kako ima povjerenja , a Bugara je 10 posto manje. Zanimljivo je kako većina Hrvata, njih 64 posto, podržava širenje iako u EU nema povjerenja dok ih je 21 posto protiv. Samo 45 posto Turaka smatra da Unija treba nastaviti s primanjem novih članica, sedam posto manje nego lani, što se pripisuje čestim zahtjevima Bruxellesa za reformama, ustupcima i brojnim drugim pritiscima s kojim se Ankara suočava na svom trnovitom putu prema članstvu u Uniji. Rumunji i Bugari o tom pitanju misle slično kao i Hrvati, 69 posto Rumunja, odnosno 62 posto Bugara zalaže se za daljnje širenje. Inače, podrška proširenju promatrano na razini cijele Unije ove se godine smanjila za 4 posto u odnosu na prošlu pa tako sada iznosi samo 45 posto. Od svih 25 članica najviše podrške za novo širenje ima u nama susjednoj Sloveniji, gdje čak 73 posto građana podržava primitak novih država. Najveći protivnici širenja su Austrijanci, kojih samo 27 posto želi ulazak novih. Podrška proširenju općenito je veća među novim članicama nego među starima, što se tumači umorom od proširenja, problemima vezanim uz europski ustav te vjerojatno i strahom od eventualnog ulaska Turske.?Poražavajući je podatak da najviše protivnika širenja, čak 60 posto, ima upravo u zemlji koja sada predsjeda Unijom, Finskoj.

Što se tiče povjerenja u europski ustav, u Hrvatskoj je iznenađujuće velika potpora tom dokumentu, kojeg su prije godinu dana odbacili Francuzi i Nizozemci, pa tako čak 60 posto Hrvata kaže kako ga podržava, naspram 17 posto koji su protiv. Slično je i Rumunjskoj i u Bugarskoj, dok je u Turskoj znatno manje, 45 posto. Inače, postotak Hrvata koji su za ustav gotovo je identičan ukupnom prosjeku u 25 članica, koji je za samo 1 posto viši, odnosno 61 posto. Istraživanje je pokazalo kako ustav najviše zagovornika ima među Mađarima, 78 posto, a najmanje među Šveđanima, 39 posto. Za razliku od ustava, povjerenje Hrvata u Europsku komisiju mnogo je manje pa iznosi samo 39 posto, prema 37 posto onih koji joj ne vjeruju. Ipak, to je još uvijek za 10 posto više nego u Turskoj. No pristupajuće zemlje Rumunjska i Bugarska imaju znatno veći postotak onih koji vjeruju Komisiji, 44 posto Bugara te 54 posto Rumunja. Kada je riječ o povjerenju u Europski parlament, postotak Hrvata koji mu vjeruju ipak je nešto viši nego za komisiju pa tako 43 posto ispitanika kaže kako mu vjeruje, a 36 posto njih nema povjerenja. U javnosti nešto manje poznata institucija, Vijeće Europske unije, izaziva povjerenje među 40 posto Hrvata, a 36 posto u nju nema povjerenja. Slično kao i kad su u pitanju druge institucije, najmanje povjerenja gledano među kandidatkinjama i pristupajućima imaju Turci, samo 29 posto.

Hrvati prednjače i po nezadovoljstvu u funkcioniranju demokracije u zemlji

Podatak iz Eurobarometrova istraživanja koji bi trebao zabrinuti političare u Hrvatskoj jest da čak 76 posto građana nema povjerenja u način na koji funkcionira demokracija u našoj zemlji. Odmah su iza nas u toj kategoriji Rumunji i Bugari (71 posto), dok je u Turskoj 50 posto građana zadovoljno stanjem demokracije u zemlji. Najviše pak povjerenja u funkcioniranje demokracije u svojoj zemlji imaju Danci, čak 93 posto. Iako su Hrvati prilično pesimistični kada se radi o ekonomskoj situaciji u zemlji, gotovo 70 posto ih je zadovoljno životom kojeg vode. To je gotovo isto kao i kod Turaka te znatno više nego kod Rumunja i Bugara. Odgovarajući na pitanje kakva će biti ekonomska situacija u zemlji u sljedećih 12 mjeseci, 37 posto ih je odgovorilo “lošija” naspram samo 18 posto koji misle da će biti “bolja”. Po tom smo pitanju puno pesimističniji od Rumunja, kojih je 26 posto uvjereno da će im biti bolje i Turaka, gdje 34 posto ispitanika misli da će situacija biti bolja. Po očekivanjima za financijsku situaciju u kućanstvu, opet smo manje zadovoljni od Rumunja i Turaka, pa samo 26 posto Hrvata smatra da će biti bolje dok je Rumunja 33 posto, a Turaka 34 posto.