Na ovdašnjem raštrkanom terenu na kojem se nekoć prostiralo uzletište danas se nalazi novi studentski centar Sveučilišta Fudan. S jedne strane uzdiže se golema nova zgrada pravnog fakulteta, a s druge zgrada bioznanosti.

Upravo je u njoj Tian Xu stvorio dva doma za laboratorijske miševe. “Ovdje ima 20.000 kaveza”, kaže gotovo nonšalantno. “U onom dijelu ima ih 25.000.”Doktor Xu genetičar je svjetskog glasa i profesor na Sveučilištu Yale koji želi otkriti tajnu mišjeg organizma, i to gen po gen. Utjecaj na dobrobit ljudi bio bi izniman s obzirom na to da su ljudski i mišji genom u osnovi isti. Na Yaleu je dr. Xu razvio proces za masovnu proizvodnju genetski izmijenjenih miševa, čime je ostvario značajan korak u dekodiranju genoma. Na Sveučilištu Fudan ga je usavršio i pokrenuo u laboratoriju koji je dovoljno dobro opremljen da se ondje okupi najveći broj životinja za testiranje. A sve je to sagradila kineska vlada. Yale i Medicinski institut Howard Hughes iz Marylanda, koji ga sponzorira, izdvojili su projekt proučavanja genoma ondje gdje se laboratoriji grade brže i jeftinije, a mladi znanstvenici rade za crkavicu. “Morao bi uložiti šest puta više nego što trenutno troši u Kini da jednake laboratorije sagradi u Sjedinjenim Američkim Državama”, kaže Jack Dixon, voditelj znanstvenih projekata na Institutu Howard Hughes. “Vjerojatno u SAD-u nije niti moguće takav pothvat provesti na razini kakvoj želi.” Tian Xu u Šangaju sada provodi otprilike tri mjeseca godišnje. Ostali američki znanstvenici kineskog porijekla trajno će se preseliti jer ih je privukla kampanja koju vlada obilno financira i stranim znanstvenicima nudi dovoljno novca. “Studenti su shvatili da u Kini mogu sudjelovati u prvorazrednim znanstvenim istraživanjima”, kaže Xu. “Stoga su spremniji upustiti se u vrlo riskantne projekte.””Otac četrdesetosmogodišnjeg Xua nekoć je bio sveučilišni profesor, a tijekom kulturne revolucije završio je u radnom logoru. Dok je bio školarac, doktor Xu svakodnevno je trpio provokacije.

Nakon kulturne revolucije 1983. dobio je stipendiju za Gradski koledž u New Yorku. Kad je shvatio da Gradski koledž nema sredstava za financiranje laboratorijskih istraživanja, prijavio se i dobio stipendiju za specijalizaciju na Yaleu. Institutu Hughes uputio je 1996. radikalnu ideju o razvoju brzog i jednostavnog uzgoja miševa izmijenjenog genetskog sastava. Nakon desetogodišnjeg niza pokušaja i pogrešaka otkrio je gen leptira koji je nazvao “piggyBac”, koji se može uklopiti u genom miša i nasumično u svakom mišu neutralizirati po jedan gen.Dotad su znanstvenici već razradili mišji genom, no Xuovo otkriće omogućilo im je da spoznaju funkciju svakog gena ispitivanjem na većem uzorku. Otad je prošlo pet godina, a znanstvenici diljem svijeta uspjeli su dekodirati veći postotak mišjeg genoma nego što su uspjeli u prethodnih 20 godina. Xu i drugi stručnjaci danas tragaju za genima koji upravljaju ponašanjem. Već bi otkriće gena koji regulira djelovanje molekule koja upravlja probavom u miševa otvorilo vrata jednostavnim metodama liječenja pretilosti ili pothranjenosti, kaže.Robert Alpern, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta Yale, kaže da je Kina spremno prihvatila priliku da u svojoj zemlji razvije ovaj projekt dok se američka znanstvena elita ustručavala. Znanost nije igra nultog zbroja, kaže Dixon s Instituta Hughes. Doktor Xu kaže da njegov rad u Fudanu promiče transparentnost i neovisnost od utjecaja vlade, a to su temelji američke znanosti. “Kinesko društvo ozbiljno sumnja u namjere Zapada”, kaže Xu. “Razlog tomu jesu neki stavovi koji su ultranacionalistički. Fantastična je stvar što će se Kina uključiti u međunarodno društvo, a od toga će koristi imati čitav svijet.”

Michael Wines