Podravka je osnovana davne 1934. godine. U bogatoj povijesti te hrvatske prehrambene tvrtke bilo je nekoliko ključnih godina. U tvrtki prije svega izdvajaju 1958. i 1959. kada je lansirana Vegeta te klasične kokošje i goveđe juhe. “Legendarni pijetao na Podravkinoj kokošjoj juhi postaje simbol dobre domaće juhe u vrećici, dok je Vegeta postala simbol univerzalnih dodataka jelima i danas se koristi na svim kontinentima u više od 40 zemalja svijeta”, kaže Nenad Mađerić, direktor razvoja poslovanja Podravke. Napominje da svakako treba izdvojiti i početak sedamdesetih godina prošloga stoljeća kada je Podravka već bila snažno marketinški orijentirana kompanija. Dokaz tome su praćenje svjetskih trendova i ulazak u, za tadašnje pojmove, nove i inovativne biznise dječje hrane i farmaceutskih proizvoda, i to početkom proizvodnje Čokolina i osnivanjem velike hrvatske farmaceutske kompanije Belupo.

Kulinarske potrebe
Podravka je kroz godine, nastavlja Mađerić, pokazala da je inovativna kompanija koja pruža ono najbolje iz svijeta prehrane. “Potrošači su na prvome mjestu, a naš dugoročni cilj je zadovoljiti njihove kulinarske potrebe. To znači da ćemo nastaviti razvijati nove i zanimljive proizvode u kategorijama dodataka jelima, Vegete, juha, Lino dječje hrane, Dolcela slastica, ali isto tako pratiti svjetske trendove zdrave i funkcionalne hrane s fokusom na kvalitetu i najbolji okus prije svega”, priča Mađerić. Iako je Podravka više puta u povijesti prolazila kroz teška razdoblja, tvrtka je uvijek sama smogla snage za oporavak, nikad nije bila teret za državu, poručuju u tvrtki. Podravka je od svojih početaka ambasador Hrvatske u svijetu zbog snažne izvozne orijentacije, još od šezdesetih godina prošlog stoljeća kada je izvozila Vegetu i juhe sve do Rusije.

Izvoz čini 50% prihoda
Tako je sve do danas kada su marke Vegeta i Lino prepoznatljiva oznaka visoke hrvatske kvalitete i jedni od najpoznatijih hrvatskih izvoznih proizvoda. “Jedna smo od rijetkih većih hrvatskih kompanija koja više od 50 posto prihoda ostvaruje u inozemstvu, dok je proizvodnja većinom u Hrvatskoj”, zaključuje Mađerić.