Hrvatski pčelarski savez u srijedu je predstavio Registar pčelinjaka i pčelara, odnosno Katastar pčelinjih paša. Na projektu koji je sufinanciralo Ministarstvo poljoprivrede sa 900 tisuća kuna, radilo se dvije godine u suradnji s fakultetima PMF i FER te tvrtkom Gisdata.

Katastar je od iznimnog značaja za pčelarstvo zato što se prvi put utvrđuje broj pčelinjih zajednica, pčelara, točna lokacija pčelinjaka, prinosi meda, rasprostranjenost, vrste… Osim toga, katastar je izrađen po standardima Europske unije i građani mogu saznati sve o pčelaru i kvaliteti meda. U Hrvatskoj, prema katastru, ukupno ima 7470 pčelara, 8754 pčelinjaka i 366.814 košnica. Gustoća pčelinjaka iznosi 6,4 košnice po četvornom kilometru i godišnje se prosječno proizvede između 5 i 6 tona meda, od čega se polovica izveze, najviše u Njemačku. Do ove godine pčelari su dobivali i direktne poticaje koji su ukinuti. Zato je Savez izradio nacrt prijedloga potpora na temelju standarda EU. Martin Kranjec, predsjednik HPS-a, kaže da se od Ministarstva očekuju potpore po europskom modelu koje bi u ovoj godini trebale iznositi oko 18 milijuna kuna.