Zadruga je tijekom povijesti bila važan gospodarski subjekt, a iako joj često pripisuju to da je “socijalni poslovni subjekt”, ona to ipak nije iako ima određenu socijalnu notu. U razvijenom gospodarskom svijetu zapadne Europe, zadrugu recimo smatraju snažnim pokretačem razvitka cijelih područja i regija. Kako stoji u vodiču “Od ideje do profita”, koji je izdan u suradnji Hrvatskim savezom inovatora, prva zadruga u Hrvatskoj osnovana je 1862. godine u Popovači. Udruživanje proizvođača radi zajednički promišljenijega i jeftinijeg nastupa na tržištu ili proizvođača komponenti nekog složenijeg stroja koji zajedno plasiraju neki proizvod na tržište nije rijedak primjer zadruge u Europi. Dvije ili više zadruga može se udružiti i osnovati zadružni savez, koji je pravna osoba i upisuje se u sudski registar. Ugovorom o osnivanju zadružnog saveza određuje se naziv, sjedište, djelatnost i ustroj zadružnog saveza. Zadružni savezi pružaju stručnu i drugu pomoć pri promicanju poslovanja članicama koje ostvaruju gospodarske, poslovne ili druge interese u okviru saveza. Nabavno-potrošačke zadruge, stambene, štedno-kreditne ili javno komunalne sve su primjeri kojima čovjek nastoji poboljšati uvjete života. Pojavio se i zanimljiv oblik zadrugarstva u kojem radnici u trgovačkom društvu osnuju zadrugu da bi otkupili poduzeće od vlasnika, te da nastave upravljati poduzećem kao zadruga.

Mala ulaganja
Samo osnivanje zadruge dobro je regulirano. Ona je društvo osoba koji su se udružili radi ostvarenja svojih interesa. Od propisa važnih za razumijevanje zadružnih odnosa svakako je najvažniji Zakon o zadrugama, kojim je regulirano osnivanje i upravljanje zadrugom, tijela zadruge, imovina i poslovanje zadrugom, prestanak zadruge, udruživanje u zadružne saveze. Zatim je to Zakon o trgovačkim društvima, te propisi kojima se uređuju obvezni odnosi u ortakluku. Ovi propisi primjenjuju se ukoliko Zakonom o zadrugama nije propisan neki odnos ili se zakon o zadrugama poziva na primjenu Zakona o trgovačkim društvima. Valja se učlaniti i u Hrvatski savez zadruga, koji je samostalno je stručno-poslovna organizacija zadruga i zadružnih saveza kojem je funkcija promicanje, usklađivanje i zastupanje zajedničkih interesa zadrugara, zadruga i zadružnih saveza.Prednost zadruge svakako je jeftinije osnivanje, ali i poslovanje. Preko nje pojedinci mogu obavljati većinu marketinških, računovodstvenih i drugih administrativno-tehničkih ili istraživačkih funkcija. Zadrugom se upravlja zajedno sa svim ostalim zadrugarima, podržava se razvoj vlastitog poduzetništva, a zadrugari podržavaju i stimuliraju razvoj drugih zadrugara. Prednosti osnivanja zadruga ponovo postaju velike u suvremenim svjetskim, u novije vrijeme i hrvatskim uvjetima. Posebno je prikladan način organiziranja poduzetnika koji imaju komplementarno poslovanje na razini nekoga prostornog područja. Zadruga je dakle zajednički kišobran pod kojim mali poduzetnici na tržištu nastupaju kao snažan i pouzdan partner i zajednički ostvaruju ciljeve koje bi samostalno mnogo teže ili nikako ostvarili. Ima zadruga i svoje svoje nedostatke. No problemi se uglavnom javljaju samo ukoliko pri osnivanju zadruge nisu dobro regulirani prava i obveze. Također je česta a netočna teza da su zadruga i udruga vrlo slične organizacije. Zadruge su, za razliku od udruge, pravne osobe koje obavljaju gospodarsku aktivnost ili se putem njih ostvaruje profesionalni interes.

Bolje nego d.o.o.
Udruge se ne mogu baviti gospodarskim aktivnostima. Zadruga ima prednost pred društvom s ograničenom odgovornošću jer nije potrebno uplaćivati temeljni kapital u zakonski propisanoj visini od 20.000 kuna. Zadrugu mogu osnovati već tri fizičke ili pravne osobe uz minimalni osnivački ulog od primjerice 300 kuna. Važno je znati i da svi prihodi pravnih osoba podliježu poreznim obvezama, neovisno o tome što su ostvareni zadrugom, koja je također obveznik poreza na dobit. Dakle, zadruga ima prednost pred društvom s ograničenom odgovornošću jer nije potrebno uplaćivati temeljni kapital u zakonski propisanoj visini od 20.000 kuna. U odnosu na obrt prednost je da zadruga smije registrirati velik broj raznovrsnih djelatnosti bez obveze da osnivači ili osobe u radnom odnosu budu odgovarajućih stručnih kategorija. Poslovanje zadruge vodi upravitelj o čijoj sposobnosti u znatnoj mjeri ovisi uspješnost poslovanja zadruge. Zadruga je iznimno pogodna za poslovanje u malom i srednjem poduzetništvu. Tri fizičke osobe s ulogom od ukupno 300 kuna te troškovima osnivanja zadruge mogu zakonito poslovati i obavljati raznovrsne djelatnosti a da ne budu u stalnom radnom odnosu. Poslovanje je tako rasterećeno od stalnih financijskih obveza koje nastaju neovisno o poslovanju, kao što je slučaj s obrtom. Porezne su obveze minimalne i razmjerne stvarnom poslovanju zadrugara. Zadrugarstvo očito predstavlja idealan oblik za učinkovito smanjivanje crnog tržišta rada. Državi omogućuje prihod od poslovanja koje dotad nije nadzirala a osobama s malim investicijskim mogućnostima omogućuje legalan rad i zaradu.

Vodič za zadrugare

Ulog i udjel
Zakon razlikuje članski ulog i udjel zadrugara. Članski ulog može biti u novcu, stvarima i pravima i koji je u pravilu jednak tako da veći broj članskih ulogane odnosi veća prava u upravljanju. Udjel zadrugara je različit i ovisi upravo o opsegu ostvarenja zadružnih poslova.

Procedura osnivanja
Za osnivanje zadruge, najmanje tri poslovno sposobne fizičke ili pravne osobe zaključuju ugovor o osnivanju u obliku javnobilježničke isprave. Budući zadrugari na osnivačkoj skupštini donose pravila zadruge, biraju upravitelja i imenuju članove nadzornog odbora.

Imovina zadruge
Imovinu zadruge čine članski ulozi zadrugara i imovina stečena poslovanjem. Kada zadrugar kad ide iz zadruge ima pravo na isplatu dijela imovine stečene njegovim udjelom u stjecanju.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje