Ugostiteljski obrt s proizvodnjom bakalara Milena iz Višnjana prošao je na natječaju za dodjelu nepovratnih sredstava iz IPARD-a, pretpristupnog fonda EU. Aleksandar Stefanov koji u obrtu svojih roditelja danas vodi proizvodnju i preradu bakalara, kaže da su se na natječaj prijavili s projektom “Ulaganje u izgradnju i opremanje objekata za preradu ribe” i zatražili 1,840.894 kuna. Međutim, sve dok se pogon ne izgradi ne mogu računati na isplatu ove potpore. Trenutačno Stefanovi su sagradili objekt, a nedostaju neki završni detalji te uređenje okoliša i samo opremanje. Planiraju da bi se u prostore mogli useliti pred Uskrs, a što se tiče isplate, tumači Stefanov, treba pogon završiti, isplatiti radnike, a tijekom gradnje svaka tri mjeseca izvješćivati o trenutačnoj situaciji Agenciju za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Na kraju, valja napraviti zahtjev za isplatu nakon kojeg kad ga se prihvati i odobri, slijedi isplata potpore.

Pomoć konzultanata
Stefanovi će novcem vraćati kredite HBOR-u i ostalim bankama, dok će ostatak kredita plaćati još 10 godina. Potpora se odnosi samo na 50 % odobrenih ulaganja koje treba prvo sve isfinancirati, izgraditi i opremiti i tada tražiti sredstva. Stefanovi su za projekt dijelom financirali vlastitim sredstvima, dijelom kreditom Zagrebačke banke, dok je većina novca došla preko HBOR-a.Kada su prošli natječaj, kaže Stefanov, potpisali su ugovor sa Agencijom za plaćanja lani u srpnju te krenuli s gradnjom. Opsežnu dokumentaciju počeli su prikupljati početkom 2010. To je trajalo nekoliko mjeseci, a na sam natječaj za dobivanje poticajnih sredstva, prijavili su se uz pomoć Jasne Matić iz osječke konzultantske tvrtke Valencija. Prednost je bila što su već imali građevinsku dozvolu i ostalu potrebnu dokumentaciju za izgradnju iako je i nju trebalo doraditi.Njihov biznis počeo je još 1986. godine kada su otvorili u selu Bačva kraj Višnjana istarsku konobu. Počeli su pripremati bakalar na bijelo kao specijalitet konobe. Kada su ga neki gosti počeli nositi kućama i kad je potražnja počela naglo rasti, odlučili su proizvoditi ga i distribuirati na veliko. Aleksandar Stefanov kao stariji sin bio je zadužen za vođenje bakalarnice, dok je njegov brat Đorđe preuzeo je konobu. Plasman na tržište krenuo je 1996. nakon što su dobivene sve dozvole. Obitelj je tada počela sa strojem kapaciteta sedam litara, a kako je potražnja rasla tako su se povećavali i kapaciteti. Danas se radi sa tri stroja kapaciteta stotinjak litara i manjom pratećom opremom.

Osigurana prodaja
U početku se proizvodio samo bakalar na bijelo u rinfuznom pakovanju, a od 2003. godine Stefanovi su obogatili asortiman sa novim okusima bakalara. To su Pikantino (s dodatkom čilija i crvene paprike), Oliveto (s dodatkom maslina i maslinovog ulja) i Tartufino (s dodatkom crnih tartufa). U listopadu 2006. godine uveden je HACCP sustav kontrole kvalitete proizvodnje hrane. Počelo se i s novim pakiranjima bakalara od 150 i 250 grama sa rokom trajanja 25 dana. Ovi proizvodi namijenjeni su uglavnom većim trgovačkim centrima poput Metroa, Getroa, Kauflanda, Plodina i Konzuma. S druge strane rinfuzna pakiranja od 0,5 do 5 kilograma prodaju se restoranima i hotelima.

Izvoz

Interes Talijana i Slovenaca
Milena iz Višnjana je lani u studenome predstavila novi proizvod Šugo od bakalara Milena u pakovanjima od 250 grama i rinfuzna od kilograma. Stefanovi ističu kako imaju mnogo upita iz Italije i Slovenije za izvoz bakalara sa još većim rokom trajanja. Takve će proizvode moći proizvoditi kad sagrade novi pogon od tristotinjak kvadratnih metara.